Francuski predsjednik Francois Hollande najnepopularniji je predsjednik u povijesti Francuske (vidi: Neo-kolonijalist koji je ostavio radničku klasu na koljenima, nove ankete potvrđuju: Francois Hollande je najnepopularniji predsjednik u povijesti Francuske), što nije bilo lako ostvariva "titula" imajući u vidu tko mu je bio prethodnik. No, ovaj podatak nije loš samo za stanovnike Francuske, već i za ljude koji žive na kojih 5,000 kilometara južno od Pariza. Naime, francuski predsjednik Hollande, kojem ono malo popularnosti što mu je preostalo pada iz dana u dan, za svoje probleme doma ima adekvatno "rješenje" - prebaciti će fokus prema vani. Početkom godine to mu je već jednom pošlo za rukom nakon što je francuska vojska u siječnju intervenirala u zapadnoafričku državu Mali, bivšu francusku koloniju.
Ta intervencija, koje je pokrenuta nakon poprilično sumnjivog državnog udara u inače jednoj od najstabilnijih afričkih demokracija, omogućila je Hollandeu skretanje pažnje s domaćih problema - koje njegova vlada aktivno stvara nastavljanjem ekonomskih politika njegovog prethodnika (o magnitudi problema čitajte ovdje: Le Figaro objavio tajni vladin izvještaj: "Francuska je na rubu spontane narodne pobune i socijalne eksplozije"). Skretanje pozornosti je samo jedna prigodna komponenta francuskog vojnog intervencionizma, druga je širenje svog utjecaja na bivše kolonije kako se iste nikada ne bi u potpunosti oslobodile utjecaja iz Pariza. Država Mali je izuzetno bogata prirodnim resursima (nafta, zlato), naročito sjeverni dio zemlje gdje je vojna intervencija koncentrirana.
Jučer je u Maliju uhićen General Amadou Sanogo koji je prošle godine izveo vojni udar zbog navodne frustracije oko neadekvatnog odgovora po pitanju reakcije centralnih vlasti na pobunu Tuarega na sjeveru zemlje. Odmah nakon državnog udara Hollande i njegovi istomišljenici u Parizu su počeli pripremati plan vojnog angažmana u Maliju. Tada "prigodno" u Mali ulaze ekstremisti povezani s Al-Qaedom što Francuskoj daje argument za pokretanjem invazije. Godinu dana nakon, nekoć stabilna država Mali - u kojoj su upravo pred početak francuske intervencije pronađene znatne nove zalihe prirodnih resursa - danas je u kaosu kojem se na nazire kraj.
Srednjoafrička Republika na karti Afrike:
Godina dana je prošla i Mali više nije "vijest", no francuski intervencionizam spreman je na nove pohode. Dok je operacija u Maliju bila u punom jeku stanje se zakuhalo u Srednjoafričkoj Republici (SAR), također bivšoj francuskoj koloniji. SAR nije zemlja stabilne demokracije kao što je bio Mali, radi se o jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu - kada je riječ o stanovništvu - no zato je jedna od resursima najbogatijih zemalja u cijeloj Africi (dijamanti, zlato, uran itd). Tamošnji predsjednik François Bozizé počeo se "otimati kontroli", krenula je oružana pobuna protiv njega, a brojni izvori potvrđuju kako je važnu ulogu u poticanju pobune imao upravo Pariz (opširnije: Stanje u Srednjoafričkoj Republici: pobunjenici iz "Koalicije Seleka" napreduju prema glavnom gradu, znatnu ulogu u poticanju pobune ima i Francuska).
Scenarij je doslovno kopiran - situaciju u SAR-u mogli bismo početi nazivati Mali 2.0 - centralna vlada je svrgnuta, a zemljom su zavladali militanti koji su sada izvan kontrole čak i vlastitom vodstvu. Kao i u Maliju, situacija u SAR-u sada "mami" teroriste kao što su ekstremistička skupina Boko Haram iz Nigerije i drugi. Drugim riječima, sve je spremno za novu francusku intervenciju koja se u ovom slučaju čak neće ni zvati intervencijom zbog činjenice da Francuska već ima trupe na terenu, ovo će se stoga nazivati "pojačavanjem vojne prisutnosti".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
