Sud u Kairu osudio je nekadašnjeg egipatskog predsjednika Mohameda Morsija na smrt te na doživotan zatvor u dva odvojena suđenja, u procesu protiv sada ilegalnog Muslimanskog bratstva. Uz Morsija, na smrt su osuđena još petorica visokorangiranih članova Muslimanskog bratstva, među njima Mohamed Badie, Saad El-Katatni i Esam El-Erian. Osuda je izrečena na osnovi bijega iz zatvora Wadi Natroun, te su osuđeni za oštećivanje i postavljanje požara u zgradi zatvora, ubojstvo, pokušaj ubojstva, oštećivanje zatvora i puštanje zatvorenika tijekom nemira u siječnju 2011.
Sud je za te nemire na smrt osudio 21 osobu, među njima islamskog učitelja Safwata Hegazyja i vodećeg člana Muslimanskog bratstva Mohameda El-Beltagyja. Još 106 osuđenika čeka potvrdu svoje osude, jer je sredinom svibnja njihov slučaj predan Velikom muftiji za savjetodavno mišljenje, kako nalaže egipatski zakon. Nakon njegovog savjeta, na smrt je osuđeno 99 osoba, od kojih 93 u odsutnosti, među kojima je i poznati klerik Youssef El-Qaradawi.
U odvojenom suđenju, Morsi i 16 drugih osuđeni su na doživotan zatvor u slučaju špijuniranja. Prema presudi, Morsi i njegovi suradnici pleli su urotu zajedno sa stranim silama, uključujući Hamas, Hezbolah i iransku Revolucionarnu gardu, kako bi destabilizirali Egipat.
SAD, Europska unija i glavni tajnik UN-a izrazili su zabrinutost zbog osude. Diplomatski suzdržan nije bio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan koji je nazvao suđenje i smrtnu kaznu Morsiju masakrom zakona i temeljnih prava. Erdogan je pozvao međunardnu zajednicu da učini sve u njezinoj moći da se povuče smrtna kazna, koja je dana po instrukcijama režima nastalog na vojnom udaru, te da se prekine put koji ozbiljno ugrožava mir egipatskog društva.
U Turskoj je Muslimansko bratstvo održalo i svoju konferenciju za tisak gdje je oštro osuđena vlast generala Sisija. I tehnički turski premijer Ahmet Davutoglu je komentirao presudu, nazivajući je ispitom za zapadne zemje i međunarodne medije u njihovom poštovanju demokratskih načela.
U svom obraćanju javnosti Davutoglu se posebno obrušio na medije, koje je pozvao da budu dosljedni u dizanju glasa protiv egipatskih presuda, a uslijed negativnog odjeka međunarodnih medija oko diktatorske i autoritarne prirode turskog vodstva, a posebice Erdogana. U tome će se vidjeti, smatra turski premijer, da li su ti mediji postojani zbog demokracije ili zbog vlastitih interesa. Prema njemu, sada će se vidjeti tko govori o slobodi u Turskoj, ali pozdravlja egipatski puč, tko priča o pravdi, a šuti o opresiji u Siriji.
U Egiptu je Bratstvo u povećoj krizi i to već dulje vrijeme. Pitanje je da li će se izvući iz te krize s novom strateškom vizijom i kakve bi mogle biti posljedice šireg pokreta Muslimanskog bratstva i izvan Egipta. Nakon što je predsjednik Mohamed Morsi uhapšen, Bratstvo je odlučilo suprotstaviti se vojnom puču. Iako je bilo izoliranih promorsijevskih skupina koje su se upustila u ograničeno političko nasilje, samo Bratstvo se nije uhvatilo militantne borbe protiv države. Umjesto toga, usredotočili su se na prosvjede i marševe kao i međunarodno lobiranje sa skupinama poput Egipatskog revolucionarnog vijeća, koje stoluje u Turskoj, a djeluje u većini zapadnih prijestolnica. Vijeće je stvoreno prošlog kolovoza u Istanbulu, ponajviše kao nasljednik Nacionalnog saveza za potporu legitimnosti, koji su u Egiptu organizirali mirne prosvjede. Vijeće uključuje i članove bivše Morsijeve vlade, te uživa potporu Erdoganove vlade.
Danas jenjavaju prosvjedi u Egiptu, barem oni koji pozivaju na puštanje Morsija, i imaju malen politički učinak. Kontrolirana upotreba nasilja promorsijevskih prosvjeda i obrambeni pristup njegovih pristaša daju egipatskim medijima priliku da nagađaju s kime Muslimansko bratstvo može biti u dosluhu. Ponajviše se povezuju s radikalnim skupinama poput Ansar Bayt al-Maqdis, sinajske terorističke skupine koja se naziva Sinajskom provincijom Islamske države. Tu Bratstvo ne može puno učiniti jer su svi egipatski mediji u Egiptu, bilo javni ili privatni, okrenuti protiv Bratstva. I Egipatsko revolucionarno vijeće nema mnogo uspjeha u obraćanju međunarodnim medijima.
Za svijet, nova politička garnitura pod predsjedništvom al-Sisija je normalan poredak stvari u Egiptu.
Bratstvo, međutim, smatra da su prosvjedi i lobiranja i dalje potrebni, jer članovi su uvjereni kako većina Egipćana podržava njih, temeljeno na izbornom uspjehu 2011., te izbornoj pobjedi Morsija 2012. Ova procjena, međutim, ne mora važiti već 2013., a svakako je sumnjiva u 2015. Bratstvo je, uostalom, danas slabije nego prije i u egipatskoj svakodnevici se zamalo doživljava kao marginalnim.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
