Indijski premijer Narendra Modi susreo se 26. lipnja po prvi puta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući. Osim uobičajene diplomatske kurtoazije prilikom primanja čelnika država i vlada, Trump je pokazao veliku naklonost jačanju odnosa Indije i SAD-a. Indija je svakako zemlja golemih potencijala, jedna od najbrže rastućih gospodarstava na svijetu, ali ju sputava nedostatak dobro razvijene infrastrukture i kastinski sustav te korupcija. Indija ujedno ima velik utjecaj na svoje susjede, redom muslimanske zemlje s problemima sigurnosti i s terorističkim organizacijama. Kako je Indija uobičajeno u dobrim odnosima s Rusijom i Iranom, Amerikanci su se probudili nakon puno godina i počeli su tražiti boljeg partnera u New Delhiju.
Zbog želje da Indija postane svjetska sila i stalna članica Vijeća sigurnosti prilikom procesa reforme UN-a (proces koji Indija snažno zagovara i predvodi) još su Modijevi prethodnici Atal Bihari Vajpayee i Manmohan Singh pokušavali produbiti odnose sa Sjedinjenim Državama. Modi je odbacio čestu nesigurnost u odnosima New Delhija i Washingtona, a prošle godine u lipnju je najavio američkom Kongresu da su bilateralni odnosi doista nadišli oklijevanja iz prošlosti. No, tada je Amerika i dalje bila najjača svjetska sila i odlučna štititi Pax Americanu i svoj imidž. Danas američka moć jenjava, Trump zasigurno nema interesa štititi globalnu ravnotežu moći u vidu širenja američke demokracije po svijetu (demokraciju koja se često širila projektilima i raketama). Zato su Indijci postali sumnjičavi i pitali se je li uopće važno produbljivati veze s Washingtonom. Modi je otišao u SAD kako bi provjerio da li Trump može prihvatiti Indiju kao sjajnu priliku za Ameriku.
U tom odnosu Washington računa na geopolitičku cijenu jake Indije kao dobru osnovicu za regionalnu stabilnost i američke globalne interese. O tome se već prije govorilo, posebice kada su dvije države potpisale Civilni nuklearni dogovor 2008. U vrijeme Busha, poslovne mogućnosti su bile važan razlog podrške Kongresa tom prodoru prema Indiji, ali samom predsjedniku je bilo važnije postići nuklearnu stabilnost. Kod Trumpa je taj odnos već poslovično nejasan. Nije poznato hoće li Trump biti strpljiv kao Obama i Bush u nepostojanju američkog pristupa indijskom nuklearnom sektoru (gdje New Delhi tradicionalno surađuje s Rusijom) i hoće li postaviti trgovačke prioritete umjesto geopolitičke karte kakve State Department želi. Otkako je Trump posjetio Kinu i susreo se s predsjednikom Xijem, te time pospješio rast američko-kineskih odnosa, u tu geopolitičku sliku je važno uključiti jaku Indiju. Peking i New Delhi su dvije goleme sile koje se ne gledaju uvijek s oduševljenjem, a geopolitički se mogu smatrati i rivalima. Posebice se to vidi u raznolikom pristupu Indije i Kine pitanjima Pakistana, Afganistana i Srednje Azije.
Trumpova sposobnost primirivanja dvije najmnogoljudnije zemlje na svijetu je od velike važnosti. Dobar pokazatelj toga jest kada su se 2007. formalno susreli diplomati SAD-a, Indije, Japana i Australije kako bi na razini zamjenika ministara vanjskih poslova uspoređivali svoje stavove o izazovima na području Indijskog oceana i istočnog Tihog oceana. Kina je tada uložila velike zamjerke i zbog osjetljivosti i ravnoteže snaga ova inicijativa je napuštena. Ali te četiri zemlje su već uključene u mnogobrojne druge multilateralne inicijative i Trump i Modi bi trebali promisliti o ponovnom otvaranju takve kvadrilaterale bez obzira na kinesku osjetljivost.
Razlog tom mišljenju jest potreba da se čuje trezven glas Indije u širim azijskim regionalnim pitanjima. U prvih šest mjeseci, Trumpova administracija se nije bavila Indijom, ali je pristupila međunarodnim odnosima na taj način da je Indija već osjetila američke nove stavove. To se tiče ukidanja viza za kvalificirane radnike (ukidajući time mogućnost Indijcima za bolje i kvalitetnije radno iskustvo), zaokret u stavu oko klimatskih promjena (Indija već sada osjeća te promjene i u budućnosti se može očekivati veliki val klimatskih izbjeglica upravo iz Indije; uz to indijsko blisko susjedstvo je životno ugroženo poplavama i drugim oblicima prirodnih katastrofa, a posebice se to odnosi na Maldive i Bangladeš), kao i odnos prema Iranu koji je indijski partner. Trumpovi savjetnici ne smatraju da se na svijet treba gledati kao na globalnu zajednicu, te s tog osnovnog stajališta sagledavaju prirodu međunarodnih odnosa.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.