X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:17:42
Akcija traje do 13:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Može li Indonezija postati vodećom islamskom silom na svijetu?

PIŠE:
Objavljeno:

Indonezija je često ispod radara za svjetske vijesti, ali ova država Jugoistočne Azije ima daleko veću važnost nego se to misli na globalnoj razini. Više od 250 milijuna ljudi, od čega polovica ispod 30 godina starosti, čini Indoneziju najvećom muslimanskom zemljom na svijetu. Radi se o državi koju čini arhipelag od više od sedamdeset tisuća otoka u rasponu od preko pet tisuća kilometara. To je otprilike udaljenost od Pariza do Afganistana.

Građani globalnog Zapada poznaju Indoneziju po javanskim spomenicima i partijanju na Baliju, kao i po tome što je bivši američki predsjednik proveo dio djetinjstva u Jakarti, s obzirom da mu se majka preudala za Indonežana. Bogatstvo jezika, kultura, naroda je ogromna. To sa sobom nosi i mnoge društvene razlike. Primjerice, Jakarta je moderan velegrad u kojemu svaki drugi stanovnik ima korisnički račun na društvenim mrežama, ali petina zemlje nema uopće pristup električnoj energiji. Zbog toga je spisateljica i novinarka Elizabeth Pisani opisala Indoneziju ne samo kao zemlju koja je zemljopisno i kulturološki raznolika, već razne skupine doista žive u različitim dobima ljudske povijesti istovremeno. Putovanje od Jakarte do otočja Maluku može biti putovanje kroz vrijeme, u prošlost. A politički upravljati tom zemljom je onda istinski podvig.

Posljednjih desetljeća indonežansko gospodarstvo neprestano raste. Indonezija će zapravo uskoro postati najvećom muslimanskom silom na svijetu. Mladi profesionalci koji su u svojim kasnim dvadesetima i ranim tridesetima poprimaju nove navike života, bolje su obrazovani i stvaraju novu urbanu srednju klasu s velikim dinamičnostima koje će promijeniti ovu zemlju. Sve je to u zanimljivom obratu prema povijesti zemlje u dvadesetom stoljeću. Indonezija je od 17. stoljeća bila nizozemska kolonija, sve do japanske okupacije otočja tijekom Drugog svjetskog rata. Nakon predaje Japana, 17. kolovoza 1945. godine Sukarno i Mohammad Hatta, dva utjecajna nacionalistička lidera, proglasili su indonežansku neovisnost. Nizozemci su intervenirali vojno i diplomatski, ali je u prosincu 1949. godine Nizozemska morala prihvatiti neovisnost svoje bivše kolonije pod međunarodnim pritiskom. Jedino je Nizozemska Nova Gvineja ostala izvan tog dogovora, a kasniji sukobi su doveli do UN-ovog mandata na Papui.

Kasnih pedesetih, Sukarno je uveo autoritarnu vlast te je održavao svoju moć balansirajući između vojske i Komunističke partije Indonezije. Iako Sukarno nije bio komunist, već bi ga se moglo nazvati socijalistom, on nije dvojio oko povezivanja s Kinom i dobivanja pomoći od Sovjetskog Saveza, a na međunarodnoj sceni je poznat i po podršci Pokretu nesvrstanih, te je jedan od slavne petorke (Tito, Naser, Nehru, Sukarno i Nkrumah). Vojska je ipak 1965. godine započela bitku protiv komunista, Kineza i ljevičara, a smatra se da je poginulo između pola milijuna pa sve do tri milijuna ljudi. Vođa vojske, general Suharto, svrgnuo je Sukarna i preuzeo vlast 1968. godine, a njegovu vojnu vlast su podržale Sjedinjene Države i potpomagale su ga izravnim stranim ulaganjima. Kada je Aziju zadesila financijska kriza 1997. godine, Indonezija je prošla velik šok koji je doveo do Suhartove ostavke 1998. godine. Već iduće godine je samostalnost proglasio Istočni Timor, što je dovelo do sukoba u tom dijelu Indonezije. Dvadesetpetogodišnja vojna hunta je zbačena, a uz jačanje demokratskih procesa i programa regionalne autonomije, Indonežani su po prvi puta izravno birali predsjednika 2004. godine. Ipak, Indoneziju i dalje obilježava gospodarska nestabilnost, društveni nemiri, korupcija i terorizam.

Promjene su stigle s dolaskom Joke Widodoa, indonežanskog Baracka Obame, koji je osvojio izbore 2014. godine. On je obećao liberalizirati zemlju, povećati gospodarski rast za sedam posto godišnje, te učiniti temelje da Indonezija postane politička i gospodarska sila, te najveća muslimanska sila na svijetu. Velike nade su polagane u te ideje. Joko Widodo je došao kao revolucionarni predsjednik, kao odušak od prošlih vremena. Bio je prvi političar koji nije došao iz vojske ili tradicionalne političke elite. U njegovom su izboru ključnu ulogu imale društvene mreže kao što su Facebook, YouTube i Twitter. U početku je doista pokazivao prednosti svoga biranja i počela se nazirati budućnost zemlje u mnogo pozitivnijem svijetlu. Jedan od najvećih preokreta bilo je smanjivanje subvencija i preusmjeravanje gotovo četrdeset milijardi dolara u kronično potrebne fondove za izgradnju moderne infrastrukture. Ujedno je pokrenuo nekoliko programa za smanjivanje birokracije i nepovoljnih zakonskih odredbi, kao što je osnivanje lokalnih franšiza za strane poduzetnike koji žele prodavati svoje proizvode i usluge Indonežanima. Uz to su mnoga područja poslovanja zatvorena za strance, te vlada preuzima ulogu glavnog poduzetnika u tim poljima, među kojima je brodogradnja, aeronautika, komunikacijska industrija, prometna infrastruktura i slično. Joko Widodo se cijeni i za osnivanje mnogobrojnih trgovačkih i industrijskih zona, te je proširio zdravstvenu skrb na više od polovice stanovništva.

No, promjene dolaze sporo, daleko sporije nego je to predsjednik Indonezije najavio. Iako je zemlja otvorena za izravna strana ulaganja, gospodarski rast je daleko manji od očekivanog. On se nije dizao iznad pet posto godišnje, a i to je vezano za pojedina područja. Mnogi otoci ostali su odsječeni od Jakarte kao što su to bili i prije, a među nezadovoljnima raste bunt i – terorizam. Widodo posebno ima problema s rastom islamističkog nasilja u zemlji. Indonezija se godinama prikazivala kao zemlja umjerenog islama koja prihvaća vjersku slobodu svih priznatih religija. Kao takva, indonezijska tradicija umjerenog islama (što je nespretan i vrlo neugodan pojam) je nadahnuće za svijet, a u Indoneziji je takvo tumačenje islama ujedinjavalo ljude. Joko Widodo smatra da je Indonezija treća najveća demokracija na svijetu, s najvećim muslimanskim stanovništvom, te da je ta činjenica pokazatelj kako demokracija i islam nisu nekompatibilni.

Posljednjih godina, međutim, dolazi do značajnog uspona vjerskog radikalizma. Prošle godine je vrhovno vijeće uleme u Indoneziji donijelo odluku kojom savjetuje vladi da kršćani, budisti i drugi nemuslimani ne smiju obnašati državne funkcije u područjima Indonezije koja nisu većinski muslimanska. Gradonačelnik Jakarte kineskog porijekla i kršćanske vjere i blizak prijatelj indonežanskog predsjednika Basuki Tjahaja Purnama, poznat kao Ahok, optužen je za blasfemiju zbog tvrdnje da religija i politika moraju biti odvojeni. Radikaliziran je i diskurs velikih islamističkih političkih stranaka. Tako se primjerice ove godine planira glasovanje o jačanju odredbi protiv preljubnika i istospolnih partnera, a životne zajednice nevjenčanih parova moglo bi se proglasiti ilegalnima. Prema pokazateljima, islamisti će imati veliku moć u parlamentu nakon izbora koji se održavaju 2019. godine.

Stoga se Indonezija i dalje čeka kao velika sila u usponu i velika problematična sila. Trenutačno silovit rast srednje klase stvara jaku snagu koja će do 2030. godine nadjačati njemački srednji sloj. U slučaju pobjede umjerene struje islamista i pobornika vjerske snošljivosti, Indonezija će doista biti predvodnik islamskog svijeta i potencijalno lice islama u 21. stoljeću. Multikulturalizam i snaga srednjega sloja velika su potpora tome, no isto tako postoji privlačnost stvaranja nekog oblika Islamske Republike Indonezije, što bi dovelo do prijetnje odvajanja dijela zemlje, otvorenih secesija i pobuna, ali i dotoka saudijskog novca koji već naširoko gradi obrazovne centre vehabitskog usmjerenja.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.