Arapske i muslimanske organizacije diljem svijeta akcijama i reakcijama odgovaraju na odluku Trumpove administracije za priznavanjem Jeruzalema kao glavnoga grada Izraela. I dok su javni prosvjedi započeti u zemljama od Jordana do Maroka i Indonezije, politički vođe traže akcije kojima mogu odgovoriti na neočekivano velike javne prosvjede i zahtjeve za djelovanjem. Na brzinu sazvan summit Egipta, Palestine i Jordana održan je u Kairu 11. prosinca, na kojemu je Jordan pozvao na hitan susret na vrhu Arapske lige. Također, američki potpredsjednik Mike Pence je zamoljen da ne dolazi na Bliski istok na turneju koja je predodređena za 18.-20. prosinca. Palestinski predsjednik Mahmud Abas, koptski papa Tavadros II. i veliki imam al-Azhara Ahmed al-Tajeb već su najavili kako će bojkotirati posjet američkog potpredsjednika. Tajništvo Arapske lige je u međuvremenu prihvatilo rezoluciju sa 16 točaka u kojima odbacuje američku odluku i poziva sve države na priznavanje Palestine temeljeno na granicama iz 1967. godine. Ljutnja na okupiranim područjima, a osobito u Jeruzalemu, pretvorila se u široke prosvjede, a zebnja za proširenjem sukoba nastala je šest dana nakon sudbonosnog Trumpovog manevra: Hamas je pozvao na Treću Intifadu.
Čelnik Hamasova političkog ureda Islamil Hanije pozvao je 6. prosinca na novu Intifadu i potaknuo Palestince u Gazi i na Zapadnoj obali da se dignu i pokrenu borbe s izraelskom vojskom. Hamas je dopustio stotinama prosvjednika kretanje prema pograničnom zidu, na temelju čega su pale prve žrtve. Istovremeno su ispaljene rakete prema izraelskom gradu Sderotu. Za sada nema dovoljno velikog odaziva na te pozive; kako i bi, kada na Intifadu zove osoba koja se skriva u nekom arapskom gradu, uživajući u povlasticama koje nemaju Palestinci u svojoj zemlji. Izrael smatra kako čelnik Hamasa želi naglasiti propast nenasilnog diplomatskog puta Mahmuda Abasa glede američke objave. Sukob s Izraelom će ojačati uvjerenje kako postoji životna potreba za naoružanom palestinskom organizacijom, a unatoč Abasovim zahtjevima, te oružane jedinice se ne mogu razoružati u niti jednom unutarpalestinskom dogovoru.
Prema izjavama iz Hamasa, prosvjedi će se nastaviti na Zapadnoj obali, u Pojasu Gaze i u Jeruzalemu, uz nadu da će se prosvjedi sve više povećavati. Već dan nakon groznog Trumpovog poteza, čelnik političkog ureda Hamasa pozvao je na Treću Intifadu i pokret protiv planova Sjedinjenih Država i cionista za judaizacijom Jeruzalema. Za sada su palestinski pokreti Hamas i Fatah ujedinjeni oko protivljenja Trumpovoj odluci. U novom krugu pregovora o pomirbi, u kojima pomaže egipatska država, Hamas i Fatah su postigli dogovor koji obim stranama pruža novo doba palestinskog jedinstva. Hamasova objava Intifade je velika kušnja može li to jedinstvo palestinskog političkog pokreta opstati. Prethodne Intifade, prva od 1987. do 1991. i druga od 2000. do 2005. godine ostavile su iza sebe stotine mrtvih Izraelaca i tisuće poginulih Palestinaca. Prva palestinska Intifada je bila palestinski otpor izraelskoj okupaciji teritorija osvojenih u Šestodnevnom ratu 1967., dok je drugu započeo izraelski tvrdolinijaški premijer Ariel Sharon nakon što je posjetio Brdo Hrama.
Odnos Hamasa i Fataha će biti na kušnji zbog Hamasovog poziva na borbu i prosvjede, ali također ovisi i o djelovanju Islamskog džihada, treće važne političko-vojne snage u Palestini. Krajem studenog je Fatah upozorio Islamski džihad (i Iran) da se ne miješaju u međupalestinske dogovore kako ne bi ugrozili proces palestinske pomirbe. Islamski džihad, zajedno s Narodnim frontom za oslobođenje Palestine i Demokratskim frontom za oslobođenje Palestine, te Palestinskom narodnom strankom, odbacili su takve optužbe. Vođa Islamskog džihada Ahmad al-Mudalal podsjeća kako je njegov pokret bio jedan od glavnih palestinskih frakcija koje su zagovarale kraj podjela i postizanje dogovora. Fatahova strana ujedno optužuje Iran za financiranje palestinske podjele. U međuvremenu bi cijeli proces pomirbe mogao nestati u raljama puškaranja i borbi protiv Izraela, osim ako svi složno ne prihvate borbu protiv cionističkog režima.
Prve žrtve su već pale u incidentima diljem Zapadne obale i Gaze, a predsjednik Mahmud Abas pozvao je na dan bijesa. Imami u džamijama počeli su objavljivati pozive na prosvjede protiv američke odluke i obranu svoje zemlje. Iako je odaziv i dalje manji od očekivanja, Palestinci se polako okupljaju, suočeni s pravim metcima, ćorcima i suzavcem koje koriste Izraelske obrambene snage. U samome Jeruzalemu, prosvjedi počinju kod džamije al-Aksa, te nakon molitve počinju izvikivati slogane protiv američke odluke noseći visoko palestinsku zastavu. Potom se kreću prema Damaščanskim vratima gdje Izraelci guraju prosvjednike nazad.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
