Prošli mjesec smo pisali o zabrinjavajućem stanju u Mijanmaru i stavu središnje vlasti prema nacionalnim i vjerskim manjinama. Sada se vidi da je ta zabrinutost i te kako utemeljena, nakon što je UN optužio sigurnosne snage Mijanmara za ozbiljna kršenja ljudskih prava u toj indokineskoj zemlji, uključujući kolektivna silovanja, barbarska premlaćivanja i ubijanja djece. Međunarodna organizacija je izdala izvješće nakon razgovora s preko dvjesta pripadnika naroda Rohingya koji su izbjegli iz Mijanmara u Bangladeš. U susjednom Bangladešu već sada živi oko 65 tisuća pripadnika Rohingya muslimana koji su od početka nasilja prošlog listopada pod teškom represijom sigurnosnih snaga. Broj poginulih bi mogao biti i više od nekoliko tisuća.
Devetog listopada mijanmarska vojska je započela tzv. protuterorističku operaciju u zapadnoj pokrajini Rakhine koja se nalazi na granici s Bangladešom. Operacija je pokrenuta nakon smrtonosnog napada na sigurnosne snage za koji se vjeruje da su počinili pripadnici militanata iz naroda Rohingya. Rohingya su muslimanska manjina koji broje oko 1,1 milijuna stanovnika u većinski budističkom Mijanmaru. Gotovo svi žive u pokrajini Rakhine, ali im je oduzeto pravo državljanstva i žive u apartheidskim uvjetima, nemaju slobodu kretanja niti pravo na osnovne oblike zdravstvene skrbi i obrazovanja. Novinarima i humanitarnim djelatnicima zabranjen je ulazak u provinciju, gdje se odvijaju najgori ratni zločini. Ne može se s točnošću utvrditi što se doista događa, ali broj istih tvrdnji brojnih izbjeglica u bangladešanskom pograničnom okrugu Cox's Bazar govore o istovjetnim strahotama. Glasnogovorništvo mijanmarske vlade je potvrdilo da je potpredsjednik države Myint Swe, bivši general, pokrenuo istraživački tim koji će provjeriti izjave o zločinima u operaciji. Na čelu države je dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi, koja nije reagirala na optužbe ničim drugim osim čistog negiranja bilo kakvih vijesti. Zbog toga je u svijetu Suu Kyi suočena s oštrim kritikama.
Iz Malezije je poslan brod pomoći, koji se usidrio u glavnom gradu Yagonu. Tamo je s broda skinuto 500 tona hrane i medicinske opreme, dok je ostatak od 2200 tona opreme otpremljeno za Bangladeš. Skupina prosvjednika u yangonskoj luci prosvjedovala je protiv te humanitarne mjere. Oni redom smatraju da su Rohingye ilegalni imigranti iz Bangladeša, iako je njihova povijest u Mijanmaru neupitna. Malezija je izrazit kritičar mijanmarske vlade i općenito krize u provinciji Rakhine. Nisu samo Maležani uputili kritiku, već i papa Franjo, koji je ustvrdio da su grozni zločini počinjeni samo zato što su Rohingye muslimani. Dapače, mnogi promatrači su začuđeni kako to da jedna miroljubljiva religija kao što je budizam može stvoriti takve strahote, koje podržavaju sami budistički redovnici.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.