Njemačka kancelarka Angela Merkel prošle je godine uspjela osvojiti svoj četvrti mandat i tako je ojačala konvencionalne liberalne snage nakon Brexita, Trumpa i sve autoritarnijih vlasti u Mađarskoj i Poljskoj, kao i erozije demokracija u razvijenim zapadnim zemljama. Merkel je pobjedom na izborima prošle jeseni postala najdugovječnija čelnica jedne europske države ako izuzmemo Rusiju. Vlada više od 12 godina. Njemačka kancelarka se najčešće spominje kao najmoćnija svjetska žena, vladarica Njemačke i Europske unije, ali i vođa slobodnog svijeta.
Upravo je zadnju titulu na specifičan način krenula stjecati tako što je u ljeto 2015. odlučila širom otvoriti njemačke granice za nepregledne kolone migranata s Bliskog istoka i Afrike. Ta je odluka do danas čvrsto podijelila europski kontinent. Ljevica i centar bili su za, a radikalna desnica protiv. Međutim, danas kad se rade detaljne analize, usprkos svim nedostacima, pokazalo se da je Merkel napravila pun pogodak kad je dozvolila ulazak migranata. Premda na kratak rok trošak i briga, dugoročno, kad se dovrši proces integracije, migranti će biti pokretači razvoja njemačkog gospodarstva. Štoviše, migranti bi mogli biti ona ključna snaga koja će revitalizirati njemačko gospodarstvo i spriječiti stagnaciju.
Tijekom cijele svoje vladavine Merkel je konzistentno zagovarala ideju da je različitost prednost i snaga te da je integracija legalnih migranata i izbjeglica ključna za njemačku budućnost. Ukupno je od 2014. do 2017. u Njemačku ušlo 1.4 milijun migranata od čega je bila presudna 2015. kada je migrantski val bio najjači i kada je u zemlju ušlo 1.1 milijun izbjeglica. Merkel je odlučila lansirati politiku otvorenih vrata nakon što je rasla humanitarna katastrofa na južnim granicama Europe. To je bila principijelna odluka kako bi se pomoglo jadnim izbjeglicama sukladno uvjerenju da težak teret izbjegličke krize Njemačka može podnijeti. Doduše, nakon sporazuma Europske unije i Turske u ožujku 2016. broj izbjeglica je znatno opao pa je u Njemačku te godine ušlo 280 000 migranata što je također ogromna brojka. 2017. je u najmoćniju državu EU ušlo oko 185 000 izbjeglica. Brojke opadaju, ali Nijemci i dalje nastavljaju primati migrante, a njihova iskustva su jako poučna za sve druge zemlje.
Njemačka se poput mnogih drugih europskih zemalja suočava s izazovima klimatskih promjena, demografskim problemima, ali i gospodarskim izazovima koji proistječu iz globaliziranog i modernog karaktera svijeta u kojem živimo na početku 21. stoljeća. Premda se posljednjih godina antiestablišmentski pokreti uzdižu diljem svijeta, politika primanja izbjeglica i njihova integracija može i pomoći će jačanju i demokratizaciji njemačkog društva. Ono će postati jače i otpornije na eventualne izazove kao što su uspon radikalne desnice ili radikalne ljevice, ali i svih drugih snaga koje bi prijetile demokraciji.
Ukupno gledano, priljev migranata rezultirao je najvećim povećanjem stanovništva Njemačke u posljednjih dvadesetak godina te je ukupno stanovništvo poraslo za nešto više od 1%. Većina novopridošlih su muškarci. Oni čine 2/3 tražitelja azila između 2015. i 2017. Više od 50% muškaraca je mlađe od 24 godine a četvrtina svih izbjeglica su djeca ispod 15 godina života. Često muškarce migrante prate njihove obitelji. Npr. 2015. u Njemačku je pristiglo oko 82 000 članova obitelji migranata.
Kada danas Savezna Republika Njemačka nastoji integrirati migrante od kojih većina potječe s Bliskog istoka i Afrike, njemački kreatori politike teže izbjeći pogreške iz 1960-ih kada su tisuće turskih useljenika bile loše integrirane što se negativno odrazilo do danas. Tada su Turci dolazili jer su Nijemci bili apsolutno angažirani obnovom svog gospodarstva nakon Drugog svjetskog rata i trebali su im radnici, ali nisu mislili na to da migrantima treba pomoći da savladaju njemački jezik i da se osposobe za potrebne radne vještine. Stoga su Turci danas najslabije integrirana manjinska zajednica u Njemačkoj dok je stopa nezaposlenosti kod njih čak 16% što je tri i pol puta više od njemačkog prosjeka. Integracija nije laka jer domicilno stanovništvo prema strancima često osjeća strah i nesigurnost, a tu su i jezične i druge civilizacijske barijere.
Iz tih razloga, Nijemci su 2016. osmislili strategiju integracije koja se bazira na učenju jezika i uvježbavanju radnih vještina kako bi pridošlice što prije bile maknute sa socijalne skrbi i bile uključene u aktivnu radnu snagu. Integracija obuhvaća 600 obveznih sati učenja njemačkog jezika i radne dozvole koje se brzo izdaju. Mjere su počele davati rezultate jer se rekordan broj migranata priključuje tržištu rada koje je prošle godine imalo rekordan broj od 1.1 milijun slobodnih radnih mjesta. Najveći zadatak vlasti je integrirati migrante dugoročno s posebnim osvrtom na migrante iz Sirije koji su najbrojniji.
Zahvaljujući svojoj snažnoj ekonomiji koja je najjača u Europi, Njemačka je najpogodnija za prihvat i integraciju izbjeglica. Njemačka stopa nezaposlenosti je najniža od 1990. i rast BDP-a osam godina u nizu dozvoljava državi da troši milijarde na izbjeglice na godišnjoj osnovi. Nova pravila integracije svode se pod pristup "Daj i uzmi" što znači da vlasti imaju pravo migrantima uskratiti financijsku pomoć ako ne pohađaju jezičnu nastavu. Njemačka vlada također nudi financijske poticaje kompanijama koje ponude stručno osposobljavanje za izbjeglice i tražitelje azila. Taj iznos se može popeti do polovice godišnje prve plaće nakon što poslodavac zaposli imigranta. Više od 13 500 izbjeglica uključeno je u taj program koji podrazumijeva učenje profesije na fakultetima uz istodoban praktični rad u kompaniji.
Od novopridošlih migranata iz najčešćih država dolaska kao što su Sirija, Irak, Afganistan, 20% je visoko obrazovano, 2/3 imaju završenu srednju školu a ostatak ili ima nižu stručnu spremu ili nisu obrazovani. Premda dobar dio migranata čini visoko kvalificirana i stručna radna snaga onaj manje obrazovani dio migranata lako može naći zaposlenje jer se itekako traže poslovi za koje je dovoljna niža stručna sprema. Tu se misli na ugostiteljstvo i druge uslužne djelatnosti. Npr. u posljednje tri godine stvoreno je 1.6 milijuna radnih mjesta za poslove za koje ili nije potrebno obrazovanje ili se traži niska stručna sprema. Njemačka pati od nedostatka radno sposobnog stanovništva pa je tako Njemačka druga najstarija svjetska država nakon Japana. 28% Nijemaca je starije od 60 godina a migranti su mladi i odlično će se uklopiti u tržište rada.
Ipak, realno gledano postoje problemi. Iako je 90% izbjeglica izjavilo da želi ostati u Njemačkoj, vlasti su počele izdavati manje stalnih dozvola za ostanak. Npr. u prvoj polovici 2017. samo je jedna trećina Sirijaca dobila potpuni izbjeglički status, a šest od deset sirijskih izbjeglica je dobilo privremene dozvole za ostanak u Njemačkoj. Cilj izbjeglica je dobiti status političkog azila jer tada kada ga dobiju izbjeglice nemaju nikakvih ograničenja po pitanju traženja zaposlenja.
Integracija u društvo i zapošljavanje migranata nije lagan posao. Samo 9% pridošlih migranata 2015. se zaposlilo sljedeće godine dok ta brojka iznosi 22% za migrante pristigle 2014. a 31% za one koji su došli 2013. Napredak postoji jer je u siječnju 2017. bilo zaposleno oko 130 000 migranata iz top osam država iz kojih dolaze migranti što je skok od čak 45% u odnosu na godinu ranije. S vremenom politika "Daj i uzmi" itekako je uspješna. Samo u svibnju 2017. zaposleno je 203 000 migranata iz Sirije, Afganistana, Iraka, Eritreje, Irana, Pakistana, Nigerije i Somalije što je skok od 23 000 u odnosu na travanj.
Prema Indeksu migracijske politike (MIPEX) koji mjeri politike država Europe da integriraju migrante, Njemačka je rangirana među top 10 država. Njemačke integracijske politike već su donijele korist njemačkom gospodarstvu jer su podignule stope zaposlenja i stvorile većinski pozitivan stav javnosti prema migrantima. Njemačka je uvela funkciju saveznog povjerenika da koordinira integracijske planove među ministarstvima i saveznim državama, što se pokazalo dobrom praksom. Međuvladina organizacija za podršku održivoj demokraciji diljem svijeta (IDEA) konstatirala je da države s prijateljskim politikama prema migrantima imaju i veći nivo demokracije. U Europi to vrijedi za Njemačku, ali i za Finsku, Norvešku, Švedsku i Portugal. Njemačka i te ostale države olakšavaju političku integraciju imigranata tako što im jamče prava za sudjelovanje u političkom procesu, ali i zato što omogućuju stjecanje državljanstva za legalne migrante i izbjeglice. Zajedno s tim idu i građanske slobode, društvena i religijska prava i sl. Integrirajući ih u društvo migranti postaju svojevrsni agenti demokracije jer na svojoj koži osjećaju blagodati demokratskog procesa.
Izbjeglička kriza rezultirala je žestoko polariziranima političkim debatama u Njemačkoj. Protivnici imigracije su isticali probleme kao što su troškovi, društveni problemi te sigurnosni izazovi dok su umanjivali očite dugoročne prednosti priljeva izbjeglica. 2016. njemačka vlada potrošila je 21.7 milijardi € na troškove vezane za izbjeglice koji uključuju financijsku pomoć, ali i troškove edukacije i integracije. 2017. troškovi su iznosili 21.3 milijarde €.
Unatoč problemima i izazovima na dugi rok dolazak više od milijun afričkih i bliskoistočnih migranata za njemačko gospodarstvo bit će izuzetno koristan. Npr. već 2016. njemački proračun je imao višak od 6.2 milijarde € čime su pridonijeli i migranti. Iako se čini da su troškovi koji odlaze na migrante veliki, njemački ekonomist Ferdinand Fichtner istaknuo je da se taj novac treba promatrati kao "velik gospodarski stimulativni paket" jer se ubrizgavaju milijarde eura u gospodarstvo. Dolazak migranata stvorio je iznenadan profit za privatne tvrtke koje pružaju usluge stanovanja i prehrane. Npr. 2017. u saveznoj državi Donjoj Saskoj 800 milijuna eura je uloženo kako bi se subvencionirala izgradnja stanova za izbjeglice. Profitirali su i proizvođači kontejnera koji se koriste često za privremeni smještaj izbjeglih osoba.
Studija istraživačkog ogranka Deutsche Bank 2016. je zaključila da će Njemačkoj u skoroj budućnosti nedostajati milijuni radnika, a migranti bi trebali postati "investicija budućnosti" i "win-win" scenarij koji će omogućiti Njemačkoj da održi svoj status predvodnika europskog gospodarstva. Iste godine je MMF u svom izvješću o njemačkom gospodarstvu zabilježio da će priljev migranata imati pozitivan utjecaj na ekonomiju tako što će popuniti slobodna radna mjesta i potaknut će se privatna potrošnja i investicije. Slično je zaključio i "Njemački institut za ekonomska istraživanja" koji je 2015. utvrdio da bi povećano zapošljavanje i potrošnja integriranih migranata u Njemačkoj do 2025. mogla povećati njemački BDP za više od 1%. Po svemu sudeći migranti predstavljaju novu radnu snagu, a njen pozitivan utjecaj na gospodarstvo ovisit će o brzini integracije i zaposlenja novih Nijemaca, ali pozitivni učinci su neupitni.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
