Prema pisanju lokalnih turskih medija, predsjednik Recep Tayyip Erdogan priprema kopnenu invaziju na Siriju, što bi građanski rat u toj državi pretvorio u međunarodni vojni sukob na samoj granici Europe.
Prema tim podacima, turska vojska planira sudjelovati u vojnoj operaciji koja bi se trebala odvijati u drugom tjednu srpnja, a kojom bi se osnovala sigurna zona u području Jarablus i time povezalo dvije kurdske provincije Kobani i Afrin.
Istovremeno, turska vojska daje znakove opreznosti naspram turske vlasti. Stoga su sve oči uprte u Zapovjedništvo specijalnih snaga, 5.oklopnu brigadu u Gaziantepu, 20. Oklopnu brigadu u Urfi i 2. Taktičke zračne snage u Diyarbakiru, koji bi bili na čelu moguće sirijske operacije. Do sada je realizam turske vojske sprječavao Erdogana i ostatak vlade predvođene Strankom pravde i napretka (AKP) da vojno intervenira u Siriji.
U međuvremenu, dogodile su se velike promjene u turskoj unutarnjoj politici, u događajima u Siriji, te su se pogoršali odnosi sa SAD-om. Mnogi se sada pitaju što zapravo vojska misli o izbornim rezultatima u Turskoj.
Posebno se to odnosi na odličan izborni rezultat Narodne demokratske stranke (HDP), za koju vojska tradicionalno smatra da je samo politička ruka Kurdistanske radničke partije (PKK), i time teroristička organizacija. Strah od Kurda, naime, tradicionalno opstaje u podsvijesti turske vojske. Uslijed takve fobije, turska bi vojska mogla podleći političkom pritisku i prihvatiti sudjelovanje u sirijskom ratu.
Kao rezultat, vojska je postavila veće sigurnosne mjere na granicama s Iranom, Irakom i Sirijom, odnosno u područjima naseljenim Kurdima. Manjina vojnih časnika ipak smatra da je HDP-ov uspjeh potencijalno dobar znak i prilika da Kurdi postanu snažnim dijelom Turske. Oni smatraju da će HDP, uslijed velikog broja glasova od sekularne i urbane srednje klase, napustiti svoju etničku politiku i prisiliti PKK da odustane od oružanog nasilja.
Vojska pozorno prati i događaje u Siriji, gdje je Tell Abyad pao u ruke Stranke demokratskog jedinstva (PYD), koju vojska vidi sirijskom rukom PKK-a. kada je PYD osvojio Tell Abyad, kurdske regije Jazeera i Kobani postali su sve važniji za Tursku. Prema obavještajnim podacima koji su otvoreni za javnost, PYD će okrenuti na zapad, kako bi došao do kurdske regije Afrin, a krajnji cilj je stvaranje kurdskog koridora koji će zaobići Tursku i izaći na more.
Turski vojni realizam obilježen je i krizom povjerenja između turske vojske i američkih planova za Siriju. Sigurnosni dužnosnici u Ankari upozoravaju na sve veću napetost između SAD-a i turske sigurnosne uprave. Turci se najviše boje da će Amerikanci postići dogovor sa sirijskom vlašću kako bi skršila Daeš (ISIL) i potom oslobođene krajeve predali PYD-u. Takav kurdski koridor s američkim blago...
Prema tim podacima, turska vojska planira sudjelovati u vojnoj operaciji koja bi se trebala odvijati u drugom tjednu srpnja, a kojom bi se osnovala sigurna zona u području Jarablus i time povezalo dvije kurdske provincije Kobani i Afrin.
Istovremeno, turska vojska daje znakove opreznosti naspram turske vlasti. Stoga su sve oči uprte u Zapovjedništvo specijalnih snaga, 5.oklopnu brigadu u Gaziantepu, 20. Oklopnu brigadu u Urfi i 2. Taktičke zračne snage u Diyarbakiru, koji bi bili na čelu moguće sirijske operacije. Do sada je realizam turske vojske sprječavao Erdogana i ostatak vlade predvođene Strankom pravde i napretka (AKP) da vojno intervenira u Siriji.
U međuvremenu, dogodile su se velike promjene u turskoj unutarnjoj politici, u događajima u Siriji, te su se pogoršali odnosi sa SAD-om. Mnogi se sada pitaju što zapravo vojska misli o izbornim rezultatima u Turskoj.
Posebno se to odnosi na odličan izborni rezultat Narodne demokratske stranke (HDP), za koju vojska tradicionalno smatra da je samo politička ruka Kurdistanske radničke partije (PKK), i time teroristička organizacija. Strah od Kurda, naime, tradicionalno opstaje u podsvijesti turske vojske. Uslijed takve fobije, turska bi vojska mogla podleći političkom pritisku i prihvatiti sudjelovanje u sirijskom ratu.
Kao rezultat, vojska je postavila veće sigurnosne mjere na granicama s Iranom, Irakom i Sirijom, odnosno u područjima naseljenim Kurdima. Manjina vojnih časnika ipak smatra da je HDP-ov uspjeh potencijalno dobar znak i prilika da Kurdi postanu snažnim dijelom Turske. Oni smatraju da će HDP, uslijed velikog broja glasova od sekularne i urbane srednje klase, napustiti svoju etničku politiku i prisiliti PKK da odustane od oružanog nasilja.
Vojska pozorno prati i događaje u Siriji, gdje je Tell Abyad pao u ruke Stranke demokratskog jedinstva (PYD), koju vojska vidi sirijskom rukom PKK-a. kada je PYD osvojio Tell Abyad, kurdske regije Jazeera i Kobani postali su sve važniji za Tursku. Prema obavještajnim podacima koji su otvoreni za javnost, PYD će okrenuti na zapad, kako bi došao do kurdske regije Afrin, a krajnji cilj je stvaranje kurdskog koridora koji će zaobići Tursku i izaći na more.
Turski vojni realizam obilježen je i krizom povjerenja između turske vojske i američkih planova za Siriju. Sigurnosni dužnosnici u Ankari upozoravaju na sve veću napetost između SAD-a i turske sigurnosne uprave. Turci se najviše boje da će Amerikanci postići dogovor sa sirijskom vlašću kako bi skršila Daeš (ISIL) i potom oslobođene krajeve predali PYD-u. Takav kurdski koridor s američkim blago...
