Mediteranski manifest (I. dio): Prema kozmopolitskom Sredozemlju

U posljednjem desetljeću su mediteranske nacije i teritoriji bili u srži nekoliko društveno-političkih previranja. Svjedoci smo masivnih prosvjeda protiv starih poredaka u ovoj regiji, kao i protiv nepravednih socioekonomskih sustava i mjera štednje, no ti su prosvjedi često prevareni i izdani. Gube se mogućnosti i vizije s obje strane Sredozemlja, proširuje se jaz između institucija i mladih građana koji su izgubili povjerenje u svoje političke sustave i osjećaju da im budućnost klizi iz ruku.

Kriza je također pojačala stigmatizaciju izbjeglica i migranata, čiji su tokovi kretanja povećani zbog građanskih ratova u Siriji i Libiji, te sve goreg stanja u mnogobrojnim afričkim državama. Istovremeno, mnoge političke i društvene skupine redefiniraju svoje identitete u potpunosti ih temeljeći na nacionalizmu, autoritarizmu, religiji i kulturnoj homogenizaciji, ili traže vlastito osobno i društveno ostvarenje kroz oružanu borbu.

Sve se to događa na Mediteranu, području gdje su nastali jezici, religije, filozofski sustavi i znanstvene discipline u civilizacijama razvijenim od najranije povijesti. Mediteran predstavlja privilegirano mjesto gdje kulture naroda Bliskog istoka, Južne Europe i Sjeverne Afrike dolaze u dodir, miješaju se i prožimaju.

Ovdje je kolijevka prvih urbanih civilizacija Istoka, grčka i rimska civilizacija, židovske, kršćanske i muslimanske kulture. Mediteran je iznjedrio prosvjetiteljske ideje kao što je renesansa i gdje su stvarani i rađani kozmopolitski...