Maksimalno pojednostavljeno: Što je to točno "Ethereum spajanje" i zašto se najavljuje kao jedan od najvećih trenutaka u povijesti kriptovaluta?

Na pomolu je nešto veliko u kripto-svijetu, nešto što neki već sada najavljuju kao možda najveći događaj još od osnutka Bitcoina. O čemu se radi? U pripremi, odnosno u završnoj fazi je tzv. "Ethereum spajanje" koje je već godinama više puta odgađano, a sad bi - navodno - trebalo biti kompletirano negdje tijekom idućeg mjeseca.

Ali ako ne pratite pomno vijesti iz kripto-svijeta, sve upravo rečeno zvuči vam vjerojatno kao nešto vrlo apsurdno i nejasno. Nije to ništa, ako pokušate pronaći objašnjenje za spomenuto "spajanje" zapljusnut će vas val tehničkog žargona. Imat ćete osjećaj da sa svakim idućim pojašnjenjem znate sve i manje i manje... Naravno, ako si date baš velilki trud polako će vam se "kockice" početi slagati - kao blockchain blokovi! No, pođimo od pretpostavke da o svemu ipak znate jako malo, ali ste možda čuli tu i tamo da se spominje nekakvo "Ethereum spajanje" (Ethereum Merge). U ovom tekstu pokušat ćemo do maksimuma pojednostavniti cijelu priču, pa krenimo.

Sigurno znate da je Bitcoin (skraćeno BTC) prva i najveća kriptovaluta, zar ne? Dobro. A druga po snazi nakon nje je? Upravo tako, Ethereum (skraćeno ETH). Koja je razlika između Bitcoina i Ethereuma? E sad, ako baš želite, možemo poprilično opširno pričati o tome po čemu su BTC i ETH slični, a po čemu različiti, no to bi vjerojatno samo stvorilo dodatnu (popriličnu) konfuziju u ovoj priči. Recimo stoga samo da je ETH druga po veličini kriptovaluta, da ima neke određene naprednije mogućnosti i da je trenutačno u fokusu zbog tog misterioznog (ne zadugo) "spajanja".

Spaja li se ETH s nekom drugom kriptovalutom ili tako nešto? Ne, ništa takvog. Radi se o, recimo to tako, "internom" spajanju, odnosno nadogradnji.

Da, kriptovalute možete zamišljati (iako to tehnički nije ispravno, ali nema veze) kao svojstvene programe koji se nadograđaju. Znate kako se vaše aplikacije na mobitelu povremeno updejtaju? Slična stvar je i s kriptovalutama. E sad, nekad te nadogradnje mogu biti jako dobre i donijeti novu funkcionalnost, a nekad vam mogu pokvariti dan jer aplikacija koja je radila odlično odjednom se ponaša i izgleda čudno i nepredvidljivo! U potencijalno slične probleme mogu upasti i kriptovalute ako nadogradnja nije dobra i temeljito testirana...

Dobro. S čime još možemo računati da je neko fundamentalno znanje o kriptovalutama? Svakako, znate da se iste mogu kupovati i prodavati, da se mogu, u neku ruku, koristiti kao novac, da se s njima može mešetariti na kripto-burzama itd. I što to sve predstavlja? Transakcije. Ako recimo imate 1 Bitcoin i pretvorite ga u eure, to je jedna transakcija. Vrlo jednostavno. Ali - gdje se te transakcije zapisuju? Gdje je baza podataka u kojoj je sve to skladišteno? Ta baza zove se "blockchain", a što se tiče gdje... virtualna je, odnosno svugdje!

Zato i kažemo da su ovo decentralizirane valute, za razliku od klasičnih valuta jer iza svake od njih stoji centralna banka.

Dobro, ali tko provjerava tu "virtualnu bazu transakcija"? Očito je da moraju postojati provjere jer bez provjera bi nastao totalni kaos. Jer ako vi nekome želite dati svoj 1 BTC, gdje je potvrda da je ovaj vama dao ekvivalent eura ili možda neke druge kriptovalute? Provjere moraju postojati i moraju, idealno, biti vrlo transparente i dostupne. To je jedini način da se spriječi totalni kaos.

Dakle, kako implementirati provjeru transakcija kod kriptovaluta? Postoje dva načina. Prvo se koristila tzv. potvrda o radu (proof-of-work). To je ono poznato "rudarenje" o kojem se već godinama toliko govori. Ukratko - računalo koje pokreće proces rudarenja zapravo rješava kompleksne matematičke jednadžbe i na taj način osigurava da su transakcije točno i ispravno provedene. Zvuči malo apstraktno, zar ne? Je, ali ako želimo zaista doći do pojašnjenja onog ETH "spajanja" morat ćemo neke koncepte prihvatiti da jednostavno "jesu".

Ali rudarenje je postalo problem, veliki problem. Kao prvo, zašto bi uopće netko angažirao svoju "rudarsku snagu", odnosno svoje računalo, za proces održavanja popisa transakcija? Mora ga se nagraditi, jasno. Nagrada pak dolazi u vidu novih kripto-novčića koje može s vremena na vrijeme dobiti ako se jako potrudi. Dakle, postoji vrlo jasna financijska inicijativa da netko postane kripto-rudar. Može li to svatko postati? Danas malo teže. Nekad vam je možda bio dovoljan vaš kompjuter ispod stola, ali danas vam trebaju jako snažni računalni strojevi za takvo što... Zapravo već godinama se grade velike "rudarske farme", a to su velik broj takvih specijaliziranih računala koja dan i noć samo rudare kriptovalute.

I mora ih biti puno, nažalost, jer i transakcija je sve više i više... a opet, kako je rudara sve više tako i oprema mora biti sve snažnija i veća da bi se dokopali željenih nagrada. Ali zar takav proces ne vodi u ogromnu potrošnju energije? O da, itekako. Zapravo potrošnja energije pri rudarenju (a samim time i održavanju) sustava je gigantska. Procjenjuje se da kripto-rudari potroše struje koliko bi bilo dovoljno za cijelu godinu napajanja zemlje veličine Mađarske!

Nije li to pomalo suludo? I to još u vrijeme kad se svijet nalazi u energetskoj i ekološkoj krizi? Je, apsolutno, a mnogi već upozoravaju kako je kripto-rudarenje veliki problem kojem se mora što prije stati na kraj.

Može li se? Pretpostavka je da se može, a tu se ujedno polako približavamo i demistifikaciji tog "ETH spajanja"! Dakle, rekli smo da postoje 2 načina kako se transakcije mogu provjeravati. Prvi je "potvrda o radu", a drugi? Drugi se zove "potvrda o udjelu" (proof-of-stake). Kakav je pak to način i po čemu je bolji?

Kao i kod prvog načina, ako bismo se bacili u dubinu pojašnjavanja kako "potvrda o udjelu" funkcionira vjerojatno bismo opet neminovno zakomplicirali priču ili bi ovaj tekst postao jako, jako dugačak. Zato ćemo pojednostavniti - "potvrda o udjelu", odnosno njena najveća prednost je ta što ne uključuje rudarenje!

Ali tko onda provjerava transakcije ako ne rudari? E to je najzanimljiviji dio - transakcije provjeravaju oni koji su već vlasnici kriptovaluta. Kako pak to funkcionira? Samo zato što su vlasnici mogu provjeravati i druge transakcije? Ne, nije baš tako jednostavno. Vlasnici kriptovaluta, ako se koristi ovaj drugi način, mogu dio svog vlasništva dati u te svrhe, odnosno oročiti ih. Kao novac kad se stavlja u banku? Da, otprilike tako. Ali kako ta oročenja išta pametnog rade? O rade, itekako. Evo, zamislite kad vi odnesete novac u banku, radi li taj novac? Svakako! Banka ga dalje koristi.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.