X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Makedonija, FYROM ili možda Jugozapadna Bugarska? Vruće ljeto u Skopju i može li se imenom spriječiti novi sukob na Balkanu

PIŠE:
Objavljeno:

Nakon dvadeset i šest godina postojanja i usred velike političke krize, Makedonija je najzad odlučila popustiti pod teškim pritiscima i prihvatiti da se u međunarodnom prostoru ne može služiti svojim vlastitim imenom. Novi makedonski premijer Zoran Zaev, koji je na to mjesto došao snažnim pritiskom Washingtona na predsjednika Gjorgea Ivanova, prošlog je tjedna u Bruxellesu najavio da bi njegova zemlja mogla zatražiti članstvo u Europskoj uniji i NATO Savezu pod imenom bivša Jugoslavenska republika Makedonija (FYROM).

Cijela zavrzlama poslovično uključuje Grčku, ali i druge države koje obuhvaćaju Makedoniju i koje redom negiraju makedonsko ime i makedonsku naciju, što sve ima svoje korijene u ranom 20. stoljeću kada je oružani sukob u Balkanskim ratovima bio vezan i za cijepanje Makedonije na tri dijela (Vardarska ili današnja Makedonija; Pirinska Makedonija u Bugarskoj; Egejska Makedonija u Grčkoj). Zaseban sukob oko imena započeo je već nakon Drugog svjetskog rata i označio je bilateralne odnose Jugoslavije i Grčke, ali je posebno uzao maha nakon što je Socijalistička republika Makedonija 1991. proglasila nezavisnost.

Oslanjajući se na povijesne i teritorijalne tvrdnje vezane za grčku regiju Makedonija i staro helenizirano kraljevstvo Makedona, Grčka se opire korištenju imena Makedonija bez zemljopisnog obilježja poput 'Sjeverna Makedonija'. Ujedno tvrde da se milijuni etničkih Grka smatraju Makedoncima, ali da nisu vezani uz slavenski narod u Republici Makedoniji, gdje se najveća etnička skupina i službeni jezik nazivaju makedonskim. Svakako u toj borbi Makedoncima u Makedoniji nije bilo najsretnije rješenje da se vežu uz antičku makedonsku simboliku, koristivši Kutlešku zvijezdu i Aleksandra Velikog ili promičući iredentističku koncepciju Ujedinjene Makedonije.

Cjelokupni sukob je eskalirao do najviših razina međunarodne medijacije i uključio niz pokušaja dolaska do rješenja. Grčka i Makedonija su formalizirali svoje bilateralne odnose tek 1995. kada su započeti i pregovori o imenu pod paskom Ujedinjenih naroda. Dok se ne pronađe trajno rješenje, međunarodne organizacije i države koje ne priznavaju ustavno ime Republika Makedonija, koriste ime FYROM, što je iznimno bedasto jer postojeću državu s vlastitim ustavom, demokratskim poretkom i teritorijalnim ustrojstvom nikako ne možemo nazivati 'bivšom'. Članice UN-a i UN u cjelini ima stav da će prihvatiti bilo koje ime oko kojega se mogu dogovoriti makedonski i grčki veleposlanici UN-a pod medijacijom američkog diplomata Matthewa Nimetza.

Pri tome je malo kome jasno da je pojam FYROM zapravo referenca, a ne ime države. Kao neutralna strana u sukobu, UN nije htio nametati ime novostvorene zemlje. Vijeće sigurnosti UN-a je izdalo izjavu kojim se pojam koristi samo kao odraz povijesne činjenice da je u povijesti postojala bivša SR Makedonija, te da je namjera Vijeća da se 'bivša' piše s malim slovom kao opisan pojam, a ne kao Bivša jugoslavenska... Koristeći ovo nazivlje kao pojam, a ne kao službeno ime države, UN je prihvatio grčku zabrinutost. Naziv se koristi u gotovo svim međunarodnim organizacijama, a osobito u UN-u. Na zahtjev Grčke, Makedonci ne sjede na mjestu gdje su poredane zemlje čija imena počinju na M, već pored Tajlanda jer je i Makedonija odbila sjediti na mjestu F (FYROM), pa je smještena pod nazivom The former Yugoslav Republic of Macedonia.

Grci su imali nekoliko prijedloga imena: Ustavna republika Makedonija; Demokratska republika Makedonija; Nezavisna republika Makedonija; Nova republika Makedonija; Republika Gornja Makedonija, itd. Borba oko imena je dodatno pojačana zbog grčke blokade makedonskog pristupa NATO Savezu. Zbog toga su Makedonci tužili Grčku UN-ovom Međunarodnom sudu pravde koji je presudio da je nadležan za ovo pitanje, da je Helenska republika prekršila svoje obveze te da treba odblokirati svoj veto i odbila sve druge optužbe Makedonije koje traće da sud zapovijedi Grčkoj da odmah poduzme sve potrebne korake kako bi se uskladila s Privremenim dogovorom iz 1995. o bilateralnim odnosima te da odmah odustane od izravnog ili neizravnog utjecaja na zaustavljanju Makedonije u pristupu NATO-u ili bilo kojoj drugoj međunarodnoj, multilateralnoj i regionalnoj organizaciji i instituciji. Skopje je tom prilikom naglasilo Sudu da će prihvatiti članstvo u tim organizacijama pod privremenim nazivom FYROM.

Zaev je sada vratio taj zahtjev na vidjelo, ali od 2008. kada je došlo do sudske odluke, pa do danas došlo je do niza novih pregovora i prijedloga koji su pokazivali da se Grčka nikad neće držati sudskih odluka ili prihvatiti postojanje makedonskog imena u drugoj državi. S obzirom da su Grci iznimno zadovoljni FYROM-om, čini se da je Zaev prihvatio grčko patronstvo nad Makedonijom i time ugrozio mogućnost nužne promjene nazivlja. Makedonci su s pravom zabrinuti jer je ispalo da je Grčka pobijedila u svojim naumima i povinula se tuđim interesima u ime 'viših ciljeva'. Međutim, napredak Makedonije će teško biti utvrđen kroz NATO, savez koji je ionako izgubio svoju sigurnosnu sastavnicu što se može vidjeti u primjeru Turske.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.