Mahmud Ahmadinežad, bivši iranski predsjednik u dva mandata i glavni politički lider Saveza izgraditelja islamskog Irana (koalicije konzervativnih političkih skupina) neprestano dolazi na naslovnice iranskih medija, a posljednja pojava je poprilično zanimljiva. Ahmadinežad je napisao pismo Vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju pozivajući na slobodne i trenutačne izbore u zemlji. Te riječi su tim zanimljivije što je upravo njegovo drugo biranje za predsjednika dovelo do najvećih uličnih prosvjeda u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine. U pismu koje je u potpunosti objavljeno na njegovim internetskim stranicama Ahmadinežad se poziva na Hameneijev govor od 18. veljače u kojima je Vrhovni vođa Islamske revolucije raspravljao o nezadovoljstvu u javnosti i neučinkovitosti vladinih institucija, te je čak pozvao da se njega samog kritizira.
Ahmadinežad nikako da nestane s političke scene, što je dobro za unutarpolitičku raspravu u Iranu. Tijekom svog drugog mandata kao predsjednik, Ahmadinežad nije bio samo meta napada reformista već i tradicionalnih političkih snaga u parlamentu i Revolucionarnoj gardi. Sam Hamenei je bio iznimno kritičan te ga je optuživao za korupciju, a Ahmadinežad je morao otpustiti svog ministra informiranja Golam-Hoseina Mohseni-Edže'ija. Prvi puta u povijesti Islamske Republike predsjednik je pozvan pred parlament da odgovori na pitanja vezana uz njegov predsjednički mandat 2012. godine. Nakon što je završio njegov drugi mandat podupirao je svog kontroverznog savjetnika Esfandiara Rahima Mašaeija za predsjednika, ali premoćno je 2013. godine pobijedio Hasan Rohani.
Nakon svog drugog mandata, Ahmadinežad je najavio povratak akademskom životu i povlačenje iz politike, ali je vrlo brzo postalo jasno kako od toga neće biti ništa, iako je Vrhovno vijeće kulturne revolucije dalo dozvolu za pokretanje novog poslijediplomskog studija u Teheranu. U ljeto 2013. godine Hamenei je izdao dekret kojim je Ahmadinežad postao članom Vijeća prosudbe. U Iranu, svi zakoni koje Vijeće čuvara odbije, vraćaju se na dodatna čitanja u parlament. Ako Madžles odbije taj postupak, onda se zakon prosljeđuje Vijeću prosudbe, ponekad zvano i Vijećem razboritosti i nadzora političkog sustava, koje donosi konačnu odluku. Radi se o upravnom vijeću koje bira Vrhovni vođa, a osnovano je relativno kasno, ustavnim amandmanima 1989. Tada je dolazilo do nepodnošljivih razlika između Madžlesa i Vijeća čuvara, što je zahtijevalo ustavno rješenje u obliku ovog vijeća. Služi kao savjetodavno vijeće Vrhovnom vođi, a od 1989. njezin predsjedavatelj je bio Ali Akbar Hašemi-Rafsandžani, sve do njegove smrti 2017, kada ga je naslijedio Ali Movahedi Kermani po službenoj dužnosti do izbora na kojima je predsjedničku ulogu dobio Mahmud Hašemi Šahrudi. Ovo Vijeće proizlazi i...
Ahmadinežad nikako da nestane s političke scene, što je dobro za unutarpolitičku raspravu u Iranu. Tijekom svog drugog mandata kao predsjednik, Ahmadinežad nije bio samo meta napada reformista već i tradicionalnih političkih snaga u parlamentu i Revolucionarnoj gardi. Sam Hamenei je bio iznimno kritičan te ga je optuživao za korupciju, a Ahmadinežad je morao otpustiti svog ministra informiranja Golam-Hoseina Mohseni-Edže'ija. Prvi puta u povijesti Islamske Republike predsjednik je pozvan pred parlament da odgovori na pitanja vezana uz njegov predsjednički mandat 2012. godine. Nakon što je završio njegov drugi mandat podupirao je svog kontroverznog savjetnika Esfandiara Rahima Mašaeija za predsjednika, ali premoćno je 2013. godine pobijedio Hasan Rohani.
Nakon svog drugog mandata, Ahmadinežad je najavio povratak akademskom životu i povlačenje iz politike, ali je vrlo brzo postalo jasno kako od toga neće biti ništa, iako je Vrhovno vijeće kulturne revolucije dalo dozvolu za pokretanje novog poslijediplomskog studija u Teheranu. U ljeto 2013. godine Hamenei je izdao dekret kojim je Ahmadinežad postao članom Vijeća prosudbe. U Iranu, svi zakoni koje Vijeće čuvara odbije, vraćaju se na dodatna čitanja u parlament. Ako Madžles odbije taj postupak, onda se zakon prosljeđuje Vijeću prosudbe, ponekad zvano i Vijećem razboritosti i nadzora političkog sustava, koje donosi konačnu odluku. Radi se o upravnom vijeću koje bira Vrhovni vođa, a osnovano je relativno kasno, ustavnim amandmanima 1989. Tada je dolazilo do nepodnošljivih razlika između Madžlesa i Vijeća čuvara, što je zahtijevalo ustavno rješenje u obliku ovog vijeća. Služi kao savjetodavno vijeće Vrhovnom vođi, a od 1989. njezin predsjedavatelj je bio Ali Akbar Hašemi-Rafsandžani, sve do njegove smrti 2017, kada ga je naslijedio Ali Movahedi Kermani po službenoj dužnosti do izbora na kojima je predsjedničku ulogu dobio Mahmud Hašemi Šahrudi. Ovo Vijeće proizlazi i...
