Nakon što smo na Advanceu pisali o najavi pogoršanja odnosa arabijskih zemalja i Katara (Razdor u GCC-u: Hoće li zaljevske monarhije uskoro odbaciti Katar i proglasiti ga sponzorom terorizma?), to se napokon i dogodilo u istom obliku koji je viđen 2014. (Sponzori ekstremizma napokon kreću jedan protiv drugog: Veliko izopćenje Katara - Nova kriza na Bliskom istoku i globalne posljedice).
Iste zemlje su prekinule diplomatske odnose s Katarom kao i te 2014. godine, kada je postalo jasno da je vidno rivalstvo nastalo između Dohe s jedne strane te Dubaija i Rijada s druge. Uz Kuvajt i Oman u vječno neutralnoj fazi, a Bahrein u dubokim unutarnjim razdorima, ovi odnosi sada prijete opstanku Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC) u originalnom obliku. Ali i druge zemlje polako počinju otkrivati svoje stavove prema Kataru, u čemu prednjači Egipat koji optužuje emirat za davanje utočišta raznim inačicama Muslimanskog bratstva, kojeg Kairo smatra terorističkom organizacijom. Katar sve više izgleda kao žrtveni jarac arabijskog ekstremizma, kao onaj prema kojemu će se uperiti prst krivnje za vehabijsko radikaliziranje, a možda se 'otkrije' da je upravo preko Dohe tekao i znatan novac terorističkim i militantnim organizacijama.
Zasigurno će se očekivati i stav drugih velikih regionalnih država, prije svega Irana i Turske. Iranski predsjednik Hasan Rohani je krajem svibnja telefonski razgovarao s katarskim emirom Šejhom Tamimom bin Hamadom al-Tanijem, te tom prilikom naglasio potrebu suradnje u regiji za ostvarivanje mira, a osobito širenja bratstva među muslimanima u vrijeme svetog mjeseca Ramazana. Emir al-Tani je tom prilikom čestitao Rohaniju na ponovnom izboru i naglasio da su bilateralni odnosi Katara i Irana stari, povijesni i konsolidirani, te da Doha želi jačati te veze. To je zasigurno snažno odjeknulo u diktatorskim hodnicima Rijada.
A što je s Turskom, zemljom koja je jedna od ključnih regionalnih igrača po pitanju rata i mira u Siriji i Iraku, ali i šire? Zemlji kojom vlada također inačica Muslimanskog bratstva i koja je zbog toga gotovo prekinula diplomatske odnose s Egiptom nakon rušenja Mohameda Morsija? Hoće li Ankara slijediti tragove arabijskih petromonarhija koje su odlučile kazniti Katar zbog ponašanja koje im nije po volji ili će ponovno iznenaditi svijet nekim naglim preokretom u odnosima? Ako je suditi po dosadašnjim bilateralnim odnosima Ankare i Dohe, Katar je postao temeljem turske regionalne politike, ali i izvorom novca kojim se financira režim turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.
Globalna mreža suverenih fondova bogatstva, Međunarodni forum za suverene fondove bogatstva (IFSWF) koji uključuje članove više od trideset zemalja i upravlja fondom od preko tri bilijuna dolara, krajem svibnja je prihvatio članstvo Turske i Turskog fonda bogatstva koje upravlja fondom od oko 40 milijardi dolara. Ali taj fond nije stabilan i Turci već neko vrijeme žele stvoriti zajednički fond s ostalim zemljama. Prvi takav fond je osnovan s Rusijom u ožujku ove godine, nakon što je Erdogan posjetio Moskvu 10. ožujka i potpisao niz ugovora s Rusijom. Zajednički rusko-turski fond je vrijedan milijardu dolara, te se očekuje da će se iz njega financirati turski Ronesans Holding. Ova kompanija izvodi goleme građevinske radove u Rusiji, ali ujedno gradi i Erdoganovu raskošnu predsjedničku palaču.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
