Nakon što smo na Advanceu pisali o najavi pogoršanja odnosa arabijskih zemalja i Katara (Razdor u GCC-u: Hoće li zaljevske monarhije uskoro odbaciti Katar i proglasiti ga sponzorom terorizma?), to se napokon i dogodilo u istom obliku koji je viđen 2014. (Sponzori ekstremizma napokon kreću jedan protiv drugog: Veliko izopćenje Katara - Nova kriza na Bliskom istoku i globalne posljedice).
Iste zemlje su prekinule diplomatske odnose s Katarom kao i te 2014. godine, kada je postalo jasno da je vidno rivalstvo nastalo između Dohe s jedne strane te Dubaija i Rijada s druge. Uz Kuvajt i Oman u vječno neutralnoj fazi, a Bahrein u dubokim unutarnjim razdorima, ovi odnosi sada prijete opstanku Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC) u originalnom obliku. Ali i druge zemlje polako počinju otkrivati svoje stavove prema Kataru, u čemu prednjači Egipat koji optužuje emirat za davanje utočišta raznim inačicama Muslimanskog bratstva, kojeg Kairo smatra terorističkom organizacijom. Katar sve više izgleda kao žrtveni jarac arabijskog ekstremizma, kao onaj prema kojemu će se uperiti prst krivnje za vehabijsko radikaliziranje, a možda se 'otkrije' da je upravo preko Dohe tekao i znatan novac terorističkim i militantnim organizacijama.
Zasigurno će se očekivati i stav drugih velikih regionalnih država, prije svega Irana i Turske. Iranski predsjednik Hasan Rohani je krajem svibnja telefonski razgovarao s katarskim emirom Šejhom Tamimom bin Hamadom al-Tanijem, te tom prilikom naglasio potrebu suradnje u regiji za ostvarivanje mira, a osobito širenja bratstva među muslimanima u vrijeme svetog mjeseca Ramazana. Emir al-Tani je tom prilikom čestitao Rohaniju na ponovnom izboru i naglasio da su bilateralni odnosi Katara i Irana stari, povijesni i konsolidirani, te da Doha želi jačati te veze. To je zasigurno snažno odjeknulo u diktatorskim hodnicima Rijada.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
