Mađarska je godinama radila da privuče njemački biznis, zašto ga se sada želi riješiti?
Da bi razvila svoje ekonomske i proizvodne kapacitete Mađarska je godinama radila na tome da u industrijski sektor privuče strane investicije, to se naročito odnosilo na njemačke kompanije. Na razne načine mađarske vlasti nastojale su osigurati da njemački kapital uđe u njihovu zemlju i to su tijekom godina uspješno odradili. Naime, dugogodišnji mađarski premijer Viktor Orban, iako mu u Bruxellesu sve snažnije zamjeraju odnos prema medijima, pravosuđu, ljudskim pravima, zapravo je oduvijek bio vrlo pro-biznis orijentiran, a to se mnogima u Europi svidjelo, Nijemcima naročito.
No, došlo je do promjene, poprilično dramatične. Njemački biznis u Mađarskoj sve više na vlastitoj koži (i džepu) osjeća da je nepoželjan. To traje sad već neko vrijeme te se počinje intenzivirati, a jedan te isti Orban, koji je nekoć prilagođavao zakone ne bi li velike njemačke kompanije (raznih sektora) imale idealne uvjete za rad u Mađarskoj, sada donosi nove zakone koji tim istim kompanijama iz dana u dan čine poslovni život sve težim, skoro pa nemogućim.
Orban je nedavno izjavio da se većina industrijskog sektora u Mađarskoj "mora vratiti u mađarsko vlasništvo". Tada je njegova Vlada počela izdavati niz novih regulacija...
Velika njemačka građevinska i industrijska podružnica u Mađarskoj, Duna-Drava Cement Kft., snažno je pogođena nedavnim dekretom 404. Istim se "rudarska naknada" povećava za čak 90%. To znači da Duna-Drava sad gomila gubitak po svakoj vreći cementa koju proda. I potpunom ekonomskom laiku jasno je da se na taj način ne može poslovati. Ali tu nije kraj. Imamo primjerice dekret 402 prema kojem strane podružnice u Mađarskoj ne mogu izvoziti svoje proizvode ako za to ne pribave nužne dozvole. Tu je i dekret 405 kojime se određuje da se kamenolomi u Mađarskoj moraju držati državnih kvota.
Zatim, prije nekoliko tjedana, mađarski ministar graditeljstva Janoš Lazar objavio je nacrt "Zakona o mađarskoj arhitekturi" koji bi u biti dovršio proces stavljanja industrije pod državni nadzor. Ako zakon stupi na snagu u srpnju, kako je planirano, državni dužnosnici imali bi gotovo potpunu moć diktirati razine proizvodnje i cijene stranim proizvođačima cementa u Mađarskoj. Nadalje, većina isporuka morala bi ići novoj mreži nacionalnih trgovaca građevinskim materijalom koji bi dominirali tržištem. Ako bi strani vlasnici pak željeli prodati svoje tvrtke, država bi imala pravo prvokupa.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
