Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Mađarska je godinama radila da privuče njemački biznis, zašto ga se sada želi riješiti?

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: Martin Fejer / estost.net / Guliver Image

Da bi razvila svoje ekonomske i proizvodne kapacitete Mađarska je godinama radila na tome da u industrijski sektor privuče strane investicije, to se naročito odnosilo na njemačke kompanije. Na razne načine mađarske vlasti nastojale su osigurati da njemački kapital uđe u njihovu zemlju i to su tijekom godina uspješno odradili. Naime, dugogodišnji mađarski premijer Viktor Orban, iako mu u Bruxellesu sve snažnije zamjeraju odnos prema medijima, pravosuđu, ljudskim pravima, zapravo je oduvijek bio vrlo pro-biznis orijentiran, a to se mnogima u Europi svidjelo, Nijemcima naročito.

No, došlo je do promjene, poprilično dramatične. Njemački biznis u Mađarskoj sve više na vlastitoj koži (i džepu) osjeća da je nepoželjan. To traje sad već neko vrijeme te se počinje intenzivirati, a jedan te isti Orban, koji je nekoć prilagođavao zakone ne bi li velike njemačke kompanije (raznih sektora) imale idealne uvjete za rad u Mađarskoj, sada donosi nove zakone koji tim istim kompanijama iz dana u dan čine poslovni život sve težim, skoro pa nemogućim.

Orban je nedavno izjavio da se većina industrijskog sektora u Mađarskoj "mora vratiti u mađarsko vlasništvo". Tada je njegova Vlada počela izdavati niz novih regulacija...

Velika njemačka građevinska i industrijska podružnica u Mađarskoj, Duna-Drava Cement Kft., snažno je pogođena nedavnim dekretom 404. Istim se "rudarska naknada" povećava za čak 90%. To znači da Duna-Drava sad gomila gubitak po svakoj vreći cementa koju proda. I potpunom ekonomskom laiku jasno je da se na taj način ne može poslovati. Ali tu nije kraj. Imamo primjerice dekret 402 prema kojem strane podružnice u Mađarskoj ne mogu izvoziti svoje proizvode ako za to ne pribave nužne dozvole. Tu je i dekret 405 kojime se određuje da se kamenolomi u Mađarskoj moraju držati državnih kvota.

Zatim, prije nekoliko tjedana, mađarski ministar graditeljstva Janoš Lazar objavio je nacrt "Zakona o mađarskoj arhitekturi" koji bi u biti dovršio proces stavljanja industrije pod državni nadzor. Ako zakon stupi na snagu u srpnju, kako je planirano, državni dužnosnici imali bi gotovo potpunu moć diktirati razine proizvodnje i cijene stranim proizvođačima cementa u Mađarskoj. Nadalje, većina isporuka morala bi ići novoj mreži nacionalnih trgovaca građevinskim materijalom koji bi dominirali tržištem. Ako bi strani vlasnici pak željeli prodati svoje tvrtke, država bi imala pravo prvokupa.

"Ovi propisi predstavljaju potpuno kršenje svih pravila jedinstvenog europskog tržišta. Očito je da Vlada pokušava prisiliti strane proizvođače cementa na prodaju", požalio se izvršni direktor Heidelberg (Heidelberg je jedan od najvećih proizvođača građevinskog materijala na svijetu) u razgovoru za list Der Spiegel.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.