Do koje razine euroskeptične stranke u Srednjoj i Istočnoj Europi imaju pravu alternativu prema Europskoj uniji i širokim liberalnim politikama te supranacionalne organizacije? Posljednjih godina je mađarski premijer Viktor Orban koristio svoju golemu parlamentarnu većinu kako bi djelomično pokrenuo novi razvoj, a posebno je otvorio odnose prema Kini. Orban je često opravdavao svoje radikalne ustavne promjene i ekonomski nacionalizam dobrobitima za Mađarsku, koja je postala plijenom stranih i domaćih neprijatelja. U tom smislu, Kina je postala potencijalni izvor novih prihoda i retorička prilika koja ulazi u diskurz Fidesza o otvaranju prema istoku.
Unatoč teškim kritikama Europske unije zbog ustavnih promjena i od Međunarodnog monetarnog fonda zbog svojih gospodarskih programa, Orban ostaje neovisan prema tim međunarodnim organizacijama za koje Mađari vjeruju da su osiromašili zemlju. Kada je Fidesz postigao nevjerojatnu izbornu pobjedu 2010., Orban je naglasio da se novi društveni ugovor stvara na biralištima, kada su Mađari pokazali nevjerojatan dogovor u rušenju starog sustava i odlučili graditi novi sustav nacionalne suradnje. 'Zao krug laži' socijalista, zajedno s izdajničkim liberalnim politikama, doveli su zemlju na rub propasti, upozoravao je Orban na početku onoga što će se kasnije nazvati 'revolucijom biranja'.
Umjesto liberalizma, Fidesz je predložio alternativnu modernizaciju temeljenu na kršćanskim vrijednostima, jakoj državi, širokoj mađarskoj naciji, koja uključuje i Mađare u susjednim europskim državama. Time je osnažio domaći front spram međunarodnog kapitala i bankara, što mu je uspjelo poradi dvotrećinske većine u parlamentu, kontrole sudstva i međupovezanosti zakonodavne i izvršne vlasti. U zadnje vrijeme Orban priželjkuje Mađarsku koja neće biti liberalna demokracija, već zvijezda međunarodnog ekonomskog ostvarenja bez liberalizma, kao u slučaju Singapura, Kine, Indije, Rusije i Turske.
EU je na te korake odgovorila prozivanjem Budimpešte za autoritarnost i otklon od liberalnih ideala demokracije. Prvi takav znak bila je modifikacija mađarskog medijskog zakona, koji je dao izvršnoj vlasti široku kontrolu medija i to nekoliko dana nakon što je Mađarska preuzela predsjedništvo EU 2010. Posebno su primjetni Orbanovi istupi protiv EU tijekom nacionalnih praznika, kao što je Mađarski nacionalni dan, koji se slavi kao podsjetnik na revoluciju 1848. koju je ugušio tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić. Tim prilikama Orban podsjeća da Fidesz stoji uz Mađare, jer je ta stranka izbacila MMF, uvela poreze na banke, preuzela mirovinski sustav od burze. Orban uspoređuje Bruxelles s Moskvom, te upozorava da Mađari nisu dopustili diktate iz Beča 1848., kao ni iz Moskve 1956. i 1990., a neće dopustiti ni Bruxellesu. Takvi stavovi vode mađarsku vlast u pronalazak novih geopolitičkih saveza.
Jedan od njih jest keleti nyitas, odnosno otvaranje istoku. Ovaj zaokret se čini zbog poteškoća u europskom gospodarstvu, problemima eurozone, kolonizacije europske periferije od strane europskog metropolitanskog središta, deficita nacionalnih država i pada obrazovnih razina u EU. Ljevičari i liberali, međutim, upozoravaju da je otvaranje istoku ne samo gospodarska inicijativa, već i suradnja s istočnim autokratima na račun mađarske ozbiljnosti u odnosima sa zapadnim partnerima. U tom otvaranju nastoje se izgraditi dobre i snažne veze s Dalekim istokom, napose s Kinom; jačati suradnja s kavkaskim i zakavkaskim državama poput Gruzije, Azerbajdžana i Kazahstana; odrediti trgovačke poveznice s arapskim svijetom; te održati snažno prisustvo na Balkanu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
