Velike demonstracije izbile su tijekom današnjeg dana diljem Srbije, a na nekim mjestima su izbile tučnjave, prenose medijski izvori. Što se događa? Tisuće građana su na ulicama prosvjedujući protiv dva kontroverzna zakona koji, prema riječima aktivista za zaštitu okoliša, će omogućiti stranim kompanijama eksploataciju lokalnih resursa. Posebno je u fokusu rudnik litija za koji se tvrdi da bi mogao dovesti do trajnog zagađenja pitke vode. No, ove velike demonstracije brzo se pretvaraju i u anti-vladinu pobunu te predstavljaju još jedan konkretan izazov po predsjednika Aleksandra Vučića, naročito ako se uzme u obzir da se iduće godine u Srbiji održavaju parlamentarni i predsjednički izbori.
Kontroverzni akter u ovoj priči je britansko-australska rudarska korporacija Rio Tinto (osnovana još u 19. stoljeću) koja je najavila investiciju od 2.4 milijarde USD s ciljem "pretvaranja Srbije u velikog svjetskog proizvođača litija". Dakako, litij je metal koji je već sada iznimno važan u proizvodnji električnih vozila, a u bliskoj budućnosti bit će još i puno važniji. No, postoji veliki problem kod rudarenja.
Naime, ekstrakcija litija, uključujući otapala i rudarski otpad, predstavljaju značajne opasnosti za okoliš i zdravlje. Ekstrakcija litija može biti pogubna za vodeni svijet zbog onečišćenja vode. Poznato je da uzrokuje onečišćenje površinskih voda, onečišćenje pitke vode, respiratorne probleme, degradaciju ekosustava i oštećenja krajolika. To također dovodi do neodržive potrošnje vode u sušnim regijama (1,9 milijuna litara po toni litija). Veliki problem je i ogromno stvaranje nusproizvoda ekstrakcije litija kao što su velike količine otpada od magnezija i vapna.
Kompanija Rio Tinto još uvijek nije objavila studiju o utjecaju na okoliš iako planiraju u srpskoj dolini Jadra početi graditi rudnik litija već iduće godine, a operativan bi trebao postati 2026. godine. Riječ je o prostoru koji se nalazi u blizini zapadnog srpskog grada Loznica (oko 80.000 stanovnika), a za potrebe projekta rudnika bit nužno preseliti oko 50 domaćinstava na prostoru tri okolna naselja - Gornje Nedeljice, Slatina i Brezjak - riječ je o skupini od oko 1 000 ljudi.
Demonstracije koje su izbile protiv plana za izgradnju rudnika litija sad se nadovezuju na otpor i prema nekim drugim sličnim projektima, primjerice rudnicima srebra i zlata kod srpskog grada Bor (na istoku zemlje) gdje operacijama upravljaju kompanije iz Kine. Kritike se gomilaju, primjerice tvrdi se kako su se za izgradnju tvornice guma u Zrenjaninu koristili vijetnamski radnici koji su radili u "robovlasničkim uvjetima".
Prosvjedi su se proširili do Beograda te sad prerastaju u nacionalnu pobunu. Građani poručuju kako zemlju "okupiraju" strane korporacije, bilo s istoka ili sa zapada, dok se dobrobit naroda (i okoliša) pritom žrtvuje. Prosvjednici ističu kako je razina zagađenosti zraka u Srbiji među najgorima u Europi.
Prosvjedi su fokusirani protiv zakona kojima se omogućava izgradnju ovakvih projekata, no imajući u vidu da u istima ne sudjeluju samo ekološki aktivisti već sve više i opozicija - jasno, i imajući u vidu da je iduća godina izborna godina - ova pobuna počinje se pretvarati u pobunu protiv Aleksandra Vučića s kojim su mnogi već dugo vremena nezadovoljni (podsjetimo, u Srbiji su u zadnje vrijeme veliki anti-vladini prosvjedi sve češći). Vučića se optužuje da vlada sve autoritarnije i režimski, a mnogi tvrde kako Vučić pod svojom kontrolom drži velik broj medija (nerijetko ga se uspoređuje i s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom). Vučić optužbe, očekivano, odbacuje te tvrdi kako u prosvjedima sudjeluje manjina dok je većina za njega.
Puno toga će biti jasnije u proljeće kada se održavaju i parlamentarni i predsjednički izbori (3. travnja). Velik broj prosvjednika na ulicama svakako ukazuje na rastuće nezadovoljstvo (brojne prometnice u Srbiji su danas bile blokirane u popodnevnim satima), no ako je suditi prema anketama koalicija okupljena oko vladajuće stranke SNS (Srpska napredna stranka) ima ogromnu prednost - između 55% i 60% ispitanika dalo bi im svoj glas. Na dalekom drugom mjestu nalazi se SPS (Socijalistička partija Srbije) koji predvodi Ivica Dačić.
Dakle, ovdje još jednom imamo poprilično sličnu situaciju kao i u Mađarskoj gdje prosvjedi protiv vlasti postaju sve veći i sve češći, ali na izborima vladajuća struktura s popriličnom lakoćom odnosi pobjedu. Inače u Mađarskoj će se idući izbori održati u slično vrijeme kad i u Srbiji, a vladajuća stranka, odnosno koalicija oko stranke Fidesz, prema anketama osvaja oko 50%. No, u Mađarskoj postoji koalicija od desetak opozicijskh stranaka pod nazivom Ujedinjena opozicija koja bi mogla iduće godine ugroziti Fidesz i Orbana (prema nekim anketama i oni osvajaju do 50% glasova).
I u Srbiji smo imali sličnu situaciju - tamo je 2018. godine osnovana velika koalicija Savez za Srbiju. Koalicija je kasnije promijenila naziv u Udružena Opozicija Srbije, ali se početkom ove godine raspala. Jasno, nije lako na okupu održati takve velike koalicije pošto unutar istih postoje brojne interne kontradikcije, a sklopljene su samo kako bi pokušale svrgnuti daleko većeg političkog suparnika. U slučaju srpske velike koalicije došlo je do unutarnjih prijepora (primarno između Dragana Đilasa i Vuka Jeremića).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
