Kruh prije ideologije: Zašto je Češka vratila Babiša, kako će utihnuti pomoć Ukrajini i zašto će Bruxelles dobiti tvrđeg, ali ipak pragmatičnog partnera
Povratak Andreja Babiša na čelo izvršne vlasti otvara novu fazu češke politike – manje ideološku, a više pogonjenu džepom prosječnog birača. ANO je na izborima 3.– 4. listopada osvojio 34,5% glasova i 80 od 200 mjesta, uz izlaznost od gotovo 69%, te pobijedio u 13 od 14 regija, svugdje osim u Pragu. Spolu, koalicija odlazećeg premijera Petra Fiale, stala je na 23,4% i 52 mandata. Babiš nema čistu većinu i morat će tražiti potporu manjih aktera, ali je sasvim jasno tko je novo političko težište zemlje.
Zašto su mu dali glas? Odgovor nema veze s romantičnim ideološkim lomovima, nego s iznosima na računima. Dvije teške godine inflacije, skupe energije i stagnirajućih plaća razvukle su živce - pritom je Fialina vlada forsirala "stezanje remena" i hvalila se deficitima, dok je periferiji zvučala kao da slavi makrodisciplinu nad praznim frižiderom. Babiš je ponudio jednostavan paket: niži porezi, viši mirovinski i javni dohoci, podrška hipotekama mladih, brža pomoć kućanstvima. "Češka na prvom mjestu" – rečenica koja, koliko god jednostavna, točno pogađa raspoloženje izvan velikih gradova.
Svoje je učinila i forma vlasti koja odlazi: savez od pet (pa četiri) stranaka, beskrajno pregovaranje i javne trzavice. Kontrast s Babiševom slikom "menadžera koji isporučuje" bio je oštar. ANO je usisao i dio birača radikalne desnice i tvrde ljevice, pa očekivani val ekstremista nije došao - SPD je ostao skromniji nego što se računalo, a komunističke i tvrdo-lijeve liste nisu prešle prag. Većina birača, čini se, izabrala je "centristički populizam" umjesto rubnih eksperimenata.
Kako onda objasniti da su ti isti Česi prije samo 20 mjeseci izabrali generala Petra Pavela – bivšeg NATO dužnosnika – za predsjednika s 58% glasova, a sada izvršnu vlast predaju Babišu, koji prema Ukrajini zvuči znatno suzdržanije? Nije riječ o dijametralnom zaokretu, nego o različitim vrstama izbora i promjeni prioriteta. U siječnju 2023. prevladavale su vrijednosne teme i simbolika zapadnog sidra - u jesen 2025. pritisnule su "krušne" teme. Predsjednik u Češkoj nije zakonodavac, ali jest korektiv. Pavel ostaje snažan prozapadni glas, najavio je da neće potvrđivati ministre koji bi podrezivali EU/NATO orijentaciju, i taj će balans definirati ritam novog razdoblja.
Je li Češka podijeljena zemlja? Da, ali predvidivo. Urbanistička karta izbora crta jasnu liniju: Prag i poneki veći grad ostaju liberalno-proeuropski, dok industrijski i ruralni prostori, od sjevera do Moravske, biraju socijalnu sigurnost i skepsu prema "dalekom Bruxellesu". Generacijski i obrazovni rezovi to pojačavaju. Ipak, institucije funkcioniraju: izbori su prihvaćeni, parlament je najraznolikiji do sada (rekordan broj zastupnica), a uz populističku vladu stoji predsjednik koji javno brani zapadni kurs. Više centrifugalnog nego destruktivnog.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
