PRVI KRIŽARSKI RAT
Tisućama godina Svetom zemljom i Bliskim istokom tekle su rijeke krvi. Na tom području ostali su ožiljci bitke vođene između tri svjetske religije. Međutim, najveći ožiljak ostavio je rat između kršćana i muslimana koji je krenuo krajem XI. stoljeća i koji je trajao dvije stotine godina.
Ulog je bio mali komad zemlje dug nekoliko stotina kilometara, ali koji je nudio najveću nagradu – Jeruzalem. Ovaj sveti rat prešao je u legendu, ali bilo je onih koji su ga vidjeli i doživjeli vlastitim očima. Veliki kroničari iz dva različita svijeta, kršćanskog i muslimanskog, pisali su o velikim podvizima, bitkama i ratnicima, o ljudima koji su život položili za svoga Boga. To je bio sukob dviju velikih religija, sukob između polumjeseca i križa. To su bili križarski ratovi.
Potkraj desetog i početkom jedanaestog stoljeća na teritoriju današnje središnje Francuske zavladao je pax Dei, Božji mir, mirovni pokret vođen u Božje ime koji je doveo do treuga Dei ili Božjega primirja. Potkraj jedanaestog stoljeća, međutim, mirovni napori prouzročili su križarski rat.
Jedanaesto stoljeće bilo je doba velike društvene preobrazbe s preraspodjelom povlastica između svjetovne vlasti i crkvenog autoriteta.
Obje su strane težile jačanju svoga položaja u vrlo promjenjivom svijetu i svaka je strana doživljavala duboke unutrašnje promjene.
Dok je svjetovni preustroj bio očit, crkvena je reforma klijala unutar samostanskih zidova pa je samo postupno ulazila u Crkvu i prodirala u laičko društvo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
