Kriza je punoljetna i agresivna: Zašto je 2004. bila presudna godina po pitanju sukoba između Zapada i Rusije i sve što se danas događa, i tek će se dogoditi, vidjelo se već tada

Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov finski kolega Sauli Niinisto razgovarali su danas telefonski. Putin mu je pritom poručio, kako se navodi u izjavi Kremlja, da je finsko odustajanje od neutralnosti i ulazak u NATO pogreška koja će dovesti do slabljenja odnosa između Rusije i Finske. Dvojica su razgovarala nakon što je Finska potvrdila da pokreće postupak priključenja NATO-u (a očekuje se da će uskoro to potvrditi i susjedna im Švedska). Iz Moskve su odmah poručili kako taj potez smatraju prijetnjom po Rusiju te da će odgovoriti, iako nisu precizirali kako.

Finski predsjednik mu je pak rekao, kako se navodi u izjavi njegovog ureda, da su ruski zahtjevi pred kraj 2021. u kojima traže da se zemlje ne priključuju NATO-u, te velika ruska vojna invazija na Ukrajinu u veljači 2022., "promijenili sigurnosnu situaciju u Finskoj". Također je rekao kako Finska i dalje želi odnose s Rusijom voditi na "korektan i profesionalan način".

Iz Moskve su poručili kako je razgovor bio "iskrena razmjena stajališta" dok su iz Helsinkija nakon razgovora naglasili da je razgovor bio "direktan" te da je stavljen naglasak na izbjegavanje napetosti.

Sve su to uvelike protokolarne diplomatske izjave. Ruski predsjednik je finskom rekao očekivano, a i ovaj njemu natrag. Ono što je u ovoj razmjeni najvažnije ili nije rečeno ili nije podijeljeno s javnošću - što Rusija planira napraviti i kakve će to imati posljedice na sve krhkije sigurnosno stanje u Europi? Jer sve češće se rat u Ukrajini spominje kao samo prvi u nizu nadolazećih sukoba (koji bi zatim mogli dobiti nekakav neugodan kolektivni naziv).

Ulazak Finske u NATO svakako nije prvi put da se NATO granice gura ravno do ruske granice. Glavni "šok" po Rusiju dogodio se još 2004. kada se NATO po prvi put pojavio na njenim granicama (ako ne računamo ulazak Poljske u NATO 1999. - Poljska graniči s ruskom eksklavom Kalinjingrad). Te 2004. tri baltičke zemlje - Litva, Latvija i Estonija - ušle su u NATO. Ovo je bio vrlo značajan trenutak jer dvije imaju granicu s Rusijom, Latvija i Estonija (Litva pak, kao i Poljska, graniči s Kalinjingradom). Trenutak je bio važan jer su ovo bile i prve bivše sovjetske republike koje su ušle u NATO savez.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.