Krediti bez kamata, financije bez spekulacija: Kako zapravo funkcionira islamsko bankarstvo?
Znamo kako banke funkcioniraju i mnogi diljem svijeta u tome vide popriličan problem. Glavni način na koji banke zarađuju (i postaju enormno bogate i moćne) je kroz uzimanje kamate. Jednostavno je - i uvijek povoljno po njih. Dovoljno je otići u bilo koju banku i pitati kolika će vam biti kamata ako recimo želite podići kredit na 100.000 eura. A što ako želite oročiti 100.000 eura u banku pa da ona vama daje kamate? Ta poprilična razlika u kamatama odmah će vam dati do znanja zašto će banka uvijek biti ta koja će profitirati od vas, a nikad vi od nje.
Sam koncept zarade na posuđenom novcu mnogi još od pamtivijeka smatraju nemoralnom rabotom. Nerijetko se zarade od kamata spominje i u religijskim tekstovima. Kršćanski svijet je, blago rečeno, "prebrodio" te svoje moralne dileme zaboravljajući pritom i neka vjerska upozorenja iz davnih dana, no što je s islamskim svijetom gdje su pravila (pridržavanja vjerskih načela) znatno stroža? Kako tamo funkcionira bankarstvo?
Vjerojatno ste do sad čuli za termin "islamsko bankarstvo" i kako su u istom zabranjene kamate, ali i spekulacije, no kako to zapravo funkcionira u današnjem modernom svijetu koji je intenzivno povezan bez obzira na religijska i ideološka opredjeljena? To je tema kojom ćemo se danas baviti.
Islamsko bankarstvo, koje se ponekad naziva i terminom islamske financije ili pak "financije u skladu sa šerijatom" (islamskim zakonom), počiva na dva temeljna principa: zajedničko sudjelovanje u profitu, ali i gubitku, te zabrana ubiranja (i isplate) kamata zajmodavcima i investitorima.
Zvuči zanimljivo? Drugačije? Svakako i jest. Pogledajmo detaljnije što to zapravo znači.
Za početak, gdje se uopće u svijetu vodi takvo bankarstvo? U cijelom islamskom svijetu? Ne baš. Do odgovora ćemo najlakše doći na način da se podsjetimo koje zemlje najviše drže do islamskog zakona - to su u prvom redu, očekivano, Saudijska Arabija i Iran, prijestolnice sunitskog, odnosno šijitskog islama. Na njih otpada većina islamskog bankarstva - preko 50%. Na globalnoj pak razini oko 95% sveg islamskog bankarstva pronalazimo u 10 zemalja, a ovo su njihovi udjeli: Iran (29%), Saudijska Arabija (25%), Malezija (11%), Ujedinjeni Arapski Emirati (8%), Kuvajt (6%), Katar (6%), Turska (2,6%), Bangladeš (2,1%), Indonezija (2%) i Bahrein (1,8%) .
U svijetu (zapravo u tih 10 zemalja) danas imamo oko 520 banaka. Kako im idu poslovanja? Zapravo jako dobro, što će neke iznenaditi čim smo spomenuli da ove banke ne mogu - odnosno ne smiju - zarađivati od kamata! Od 2012. do 2019. islamsko bankarstvo je naraslo s 1.7 bilijuna USD na 2.8 bilijuna USD, a do 2024. očekuje se da će doći do 3.7 bilijuna USD. Jasno, rast ovog bankarstva ide zajedno s rastom ekonomija ovih zemalja, a one pak uvelike rastu zbog rasta cijene nafte.
Koliko "ozbiljno" se islamske banke drže pravila? Vrlo ozbiljno. Sve komercijalne transakcije moraju biti u skladu upravo s glavnim religijskim tekstom islama, svetom knjigom Kuran. Zanimljiv je podatak da osim što se bankari moraju pridržavati šerijatskog prava (koje proizlazi iz Kurana), kad imaju nekakvu financijsku dilemu onda je potrebno da se obrate vjerskim učenjacima da im pomognu donijeti odluku koja će biti u skladu s tim istim pravom.
Ključna razlika između islamskih i konvencionalnih banaka je, kako smo i rekli, zabrana "lihvarenja" i spekulacija. Naime, šerijatsko pravo strogo zabranjuje bilo kakve spekulacije ili kockanje. Isto tako se zabranjuje uzimanje kamata na zajmove. Isto tako, očekivano, zabranjuju se bilo kakvi krediti koje bi uključivale investiranje u zabranjene stvari (alkohol, kockanje, svinjetina...).
Sve to zvuči vrlo zanimljivo, pa i etično složit će se mnogi, ali kako onda te banke zarađuju (a vidjeli smo u ranijim brojkama da definitivno zarađuju!)? Postoji financijski model, vrlo jednostavan, i zove se učešće u kapitalu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.