Financije
Krediti bez kamata, financije bez spekulacija: Kako zapravo funkcionira islamsko bankarstvo?
Objavljeno: 9
Znamo kako banke funkcioniraju i mnogi diljem svijeta u tome vide popriličan problem. Glavni način na koji banke zarađuju (i postaju enormno bogate i moćne) je kroz uzimanje kamate. Jednostavno je - i uvijek povoljno po njih. Dovoljno je otići u bilo koju banku i pitati kolika će vam biti kamata ako recimo želite podići kredit na 100.000 eura. A što ako želite oročiti 100.000 eura u banku pa da ona vama daje kamate? Ta poprilična razlika u kamatama odmah će vam dati do znanja zašto će banka uvijek biti ta koja će profitirati od vas, a nikad vi od nje.
Sam koncept zarade na posuđenom novcu mnogi još od pamtivijeka smatraju nemoralnom rabotom. Nerijetko se zarade od kamata spominje i u religijskim tekstovima. Kršćanski svijet je, blago rečeno, "prebrodio" te svoje moralne dileme zaboravljajući pritom i neka vjerska upozorenja iz davnih dana, no što je s islamskim svijetom gdje su pravila (pridržavanja vjerskih načela) znatno stroža? Kako tamo funkcionira bankarstvo?
Vjerojatno ste do sad čuli za termin "islamsko bankarstvo" i kako su u istom zabranjene kamate, ali i spekulacije, no kako to zapravo funkcionira u današnjem modernom svijetu koji je intenzivno povezan bez obzira na religijska i ideološka opredjeljena? To je tema kojom ćemo se danas baviti.
Islamsko bankarstvo, koje se ponekad naziva i terminom islamske financije ili pak "financije u skladu sa šerijatom" (islamskim zakonom), počiva na dva temeljna principa: zajedničko sudjelovanje u profitu, ali i gubitku, te zabrana ubiranja (i isplate) kamata zajmodavcima i investitorima.
Zvuči zanimljivo? Drugačije? Svakako i jest. Pogledajmo detaljnije što to zapravo znači.
Za početak, gdje se uopće u svijetu vodi takvo bankarstvo? U cijelom islamskom svijetu? Ne baš. Do odgovora ćemo najlakše doći na način da se podsjetimo koje zemlje najviše drže do islamskog zakona - to su u prvom redu, očekivano, Saudijska Arabija i Iran, prijestolnice sunitskog, odnosno šijitskog islama. Na njih otpada većina islamskog bankarstva - preko 50%. Na globalnoj pak razini oko 95% sveg islamskog bankarstva pronalazimo u 10 zemalja, a ovo su njihovi udjeli: Iran (29%), Saudijska Arabija (25%), Malezija (11%), Ujedinjeni Arapski Emirati (8%), Kuvajt (6%), Katar (6%), Turska (2,6%), Bangladeš (2,1%), Indonezija (2%) i Bahrein (1,8%) .
U svijetu (zapravo u tih 10 zemalja) danas imamo oko 520 banaka. Kako im idu poslovanja? Zapravo jako dobro, što će neke iznenaditi čim smo spomenuli da ove banke ne mogu - odnosno ne smiju - zarađivati od kamata! Od 2012. do 2019. islamsko bankarstvo je naraslo s 1.7 bilijuna USD na 2.8 bilijuna USD, a do 2024. očekuje se da će doći do 3.7 bilijuna USD. Jasno, rast ovog bankarstva ide zajedno s rastom ekonomija ovih zemalja, a one pak uvelike rastu zbog rasta cijene nafte.
Koliko "ozbil...
Sam koncept zarade na posuđenom novcu mnogi još od pamtivijeka smatraju nemoralnom rabotom. Nerijetko se zarade od kamata spominje i u religijskim tekstovima. Kršćanski svijet je, blago rečeno, "prebrodio" te svoje moralne dileme zaboravljajući pritom i neka vjerska upozorenja iz davnih dana, no što je s islamskim svijetom gdje su pravila (pridržavanja vjerskih načela) znatno stroža? Kako tamo funkcionira bankarstvo?
Vjerojatno ste do sad čuli za termin "islamsko bankarstvo" i kako su u istom zabranjene kamate, ali i spekulacije, no kako to zapravo funkcionira u današnjem modernom svijetu koji je intenzivno povezan bez obzira na religijska i ideološka opredjeljena? To je tema kojom ćemo se danas baviti.
Islamsko bankarstvo, koje se ponekad naziva i terminom islamske financije ili pak "financije u skladu sa šerijatom" (islamskim zakonom), počiva na dva temeljna principa: zajedničko sudjelovanje u profitu, ali i gubitku, te zabrana ubiranja (i isplate) kamata zajmodavcima i investitorima.
Zvuči zanimljivo? Drugačije? Svakako i jest. Pogledajmo detaljnije što to zapravo znači.
Za početak, gdje se uopće u svijetu vodi takvo bankarstvo? U cijelom islamskom svijetu? Ne baš. Do odgovora ćemo najlakše doći na način da se podsjetimo koje zemlje najviše drže do islamskog zakona - to su u prvom redu, očekivano, Saudijska Arabija i Iran, prijestolnice sunitskog, odnosno šijitskog islama. Na njih otpada većina islamskog bankarstva - preko 50%. Na globalnoj pak razini oko 95% sveg islamskog bankarstva pronalazimo u 10 zemalja, a ovo su njihovi udjeli: Iran (29%), Saudijska Arabija (25%), Malezija (11%), Ujedinjeni Arapski Emirati (8%), Kuvajt (6%), Katar (6%), Turska (2,6%), Bangladeš (2,1%), Indonezija (2%) i Bahrein (1,8%) .
U svijetu (zapravo u tih 10 zemalja) danas imamo oko 520 banaka. Kako im idu poslovanja? Zapravo jako dobro, što će neke iznenaditi čim smo spomenuli da ove banke ne mogu - odnosno ne smiju - zarađivati od kamata! Od 2012. do 2019. islamsko bankarstvo je naraslo s 1.7 bilijuna USD na 2.8 bilijuna USD, a do 2024. očekuje se da će doći do 3.7 bilijuna USD. Jasno, rast ovog bankarstva ide zajedno s rastom ekonomija ovih zemalja, a one pak uvelike rastu zbog rasta cijene nafte.
Koliko "ozbil...
