Osamdesetogodišnji Mihail Gorbačov je nedavno dao intervju njemačkom listu Spiegel u kojemu opisuje posljednje dane Sovjetskog Saveza, njegove neuspjehe u rješavanju problema s Komunističkom partijom, kao i pokušajima puča. Opisao je komuniste kao skupinu luđaka, Jeljcina kao osobu zaokupiranu moći i žeđi za slavom, sebe kao umornog čovjeka s ograničenjima, te Putina kao političara koji vodi zemlju u prošlost. Sve su to već poznate tvrdnje i opisi posljednjeg generalnog sekretara SSSR-a, velike sile koja je svoje posljednje trenutke doživjela u pokušaju državnog udara u kolovozu 1991. te ostala na papiru državom do prosinca te godine.
Danas se daleko više zna o tim danima nego što je svijet shvaćao u to vrijeme. Poznato je tko je donosio odluke, kakve su one bile i koje odluke nisu provedene. Događaji u kolovozu bili su dramatični, i nitko ih nije očekivao u zapadnim vladama iako je postojao opći osjećaj kako se nešto značajno događaja. Nakon što je postalo bjelodano da se SSSR raspada na svoje sastavne dijelove, sovjetska vlada je odlučila preuzeti kontrolu nad sovjetskim predsjednikom i generalnim sekretarom Gorbačovom. Pokušaj takvog državnog udara vodili su konzervativni članovi Komunističke partije, protivnici Gorbačovljevog programa reformi i ideje povelje o novom savezu koji bi decentralizirao mnoge ovlasti središnje vlade republikama.
Otkako je preuzeo vlast, Gorbačov je pokrenuo ambiciozan program reformi, poznat po dvojnom načelu Perestrojka i Glasnost. Ovi su p...
Danas se daleko više zna o tim danima nego što je svijet shvaćao u to vrijeme. Poznato je tko je donosio odluke, kakve su one bile i koje odluke nisu provedene. Događaji u kolovozu bili su dramatični, i nitko ih nije očekivao u zapadnim vladama iako je postojao opći osjećaj kako se nešto značajno događaja. Nakon što je postalo bjelodano da se SSSR raspada na svoje sastavne dijelove, sovjetska vlada je odlučila preuzeti kontrolu nad sovjetskim predsjednikom i generalnim sekretarom Gorbačovom. Pokušaj takvog državnog udara vodili su konzervativni članovi Komunističke partije, protivnici Gorbačovljevog programa reformi i ideje povelje o novom savezu koji bi decentralizirao mnoge ovlasti središnje vlade republikama.
Otkako je preuzeo vlast, Gorbačov je pokrenuo ambiciozan program reformi, poznat po dvojnom načelu Perestrojka i Glasnost. Ovi su p...