Irački Kurdi su najavili zamrzavanje rezultata referenduma o nezavisnosti, što je birokratski način potvrde da nema namjere njegovog realiziranja. A taj potez je ujedno drugi vid primirja s vladinim trupama koje su izbacile kurdske snage iz Kirkuka i okolice. Kurdi su se kockali s referendumom i naposljetku su izgubili. Čini se kao da su očekivali zapadnu pomoć, ali niti jedan zapadni saveznik nije uskočio Erbilu u pomoć, unatoč glasnim povicima u nekim zapadnim državama da je kurdski poraz pobjeda iranske prevlasti nad Irakom, a naročito osobna pobjeda zapovjednika specijalnih snaga Islamske revolucionarne garde Kasema Sulejmanija. Iako State Department nije potvrdio sudjelovanje iranskih snaga na terenu prilikom zauzimanja kontrole nad Kirkukom, čini se nevjerojatnim da bi iračke državne snage same uspjele pobijediti pešmerge – inače se ne bi natezale mjesecima i zahtijevale predaju kirkuških naftnih polja. Takva iranska pomoć je logična, jer Teheran želi stabilnog susjeda na svojim zapadnim granicama, pa je i iranski čimbenik pomogao uspjehu Bagdada, zajedno s kurdskim političkim nejedinstvom i manjkom vojne opreme. Veće je pitanje zašto Washington nije pomogao svojim kurdskim prijateljima.
Potpuni fijasko kurdskog referenduma je, ruku na srce, bio očekivan još prije nego se referendum dogodio. Teško je i zamisliti kakav koloplet nasilja bi proizvelo proglašenje neovisne kurdske države u susjednim zemljama, koje su bile spremne koordinirano napasti Kurdistan u slučaju takve odluke. U samom Kurdistanu nastale su optužbe protiv Masuda Barzanija zbog prebrzog raspisivanja referenduma. Kurdi se osjećaju izdanima kao mnogo puta u svojoj povijesti; onkraj svađe između kurdskih lidera Erbila i Sulajmanije, mnogi Kurdi smatraju da je referendum bio samo povod za uspjeh moćnih arapskih, turskih i iranskih susjeda. Ideja o proglašenju neovisnosti s okupljanjem teritorija u susjednim državama za stvaranje velikog Kurdistana bila je jedina koja je okupila Ankaru, Teheran i Bagdad u čvrsti savez.
Posljedično, iračka je vojska sada u Kirkuku, gradu kojega su Kurdi napali 2003., netom nakon rušenja režima Sadama Huseina. Nakon uvođenja vojne uprave u gradu, počele su pljačke i otimanja, a potom su Kurdi tvrdili kako je Kirkuk kurdski grad, te da Kurdi polažu pravo na njega kao dio autonomnog Kurdistana. No, povijesne činjenice govore drugačije. Od osmanskog doba je Kirkuk bio nastanjen Turkmenima. Čak je Mustafa Kemal Atatürk odbio potpisati ugovor kojim se Kirkuk odvaja od Turske i daje pod britansku upravu na kraju prvog svjetskog rata, upravo jer je grad bio i ostao regionalnim središtem Turkmena. Ujedno su Kurdi nastojali zauzeti Mosul, ali je otpor arapskih sunita bio prevelik.
Nije slučajno da su Kurdi nastojali zadobiti Kirkuk i Mosul, jer se radi o s...
Potpuni fijasko kurdskog referenduma je, ruku na srce, bio očekivan još prije nego se referendum dogodio. Teško je i zamisliti kakav koloplet nasilja bi proizvelo proglašenje neovisne kurdske države u susjednim zemljama, koje su bile spremne koordinirano napasti Kurdistan u slučaju takve odluke. U samom Kurdistanu nastale su optužbe protiv Masuda Barzanija zbog prebrzog raspisivanja referenduma. Kurdi se osjećaju izdanima kao mnogo puta u svojoj povijesti; onkraj svađe između kurdskih lidera Erbila i Sulajmanije, mnogi Kurdi smatraju da je referendum bio samo povod za uspjeh moćnih arapskih, turskih i iranskih susjeda. Ideja o proglašenju neovisnosti s okupljanjem teritorija u susjednim državama za stvaranje velikog Kurdistana bila je jedina koja je okupila Ankaru, Teheran i Bagdad u čvrsti savez.
Posljedično, iračka je vojska sada u Kirkuku, gradu kojega su Kurdi napali 2003., netom nakon rušenja režima Sadama Huseina. Nakon uvođenja vojne uprave u gradu, počele su pljačke i otimanja, a potom su Kurdi tvrdili kako je Kirkuk kurdski grad, te da Kurdi polažu pravo na njega kao dio autonomnog Kurdistana. No, povijesne činjenice govore drugačije. Od osmanskog doba je Kirkuk bio nastanjen Turkmenima. Čak je Mustafa Kemal Atatürk odbio potpisati ugovor kojim se Kirkuk odvaja od Turske i daje pod britansku upravu na kraju prvog svjetskog rata, upravo jer je grad bio i ostao regionalnim središtem Turkmena. Ujedno su Kurdi nastojali zauzeti Mosul, ali je otpor arapskih sunita bio prevelik.
Nije slučajno da su Kurdi nastojali zadobiti Kirkuk i Mosul, jer se radi o s...
