Kontinent praznih skladišta: Kad bi Europa sad stvarno morala ratovati, bez američke pomoći, možda već za par sati ne bi imala s čim
Nitko to nije javno izgovorio, ali kad se pojavila snimka na kojoj visoki njemački dužnosnici raspravljaju o tome kako pomoći Ukrajincima raznijeti Krimski most, mnogima je prošlo kroz glavu kako bi ova priča mogla završiti, jednog dana, ruskom odmazdom, direktnom odmazdom protiv Njemačke, naročito kad su stigle glasne i oštre izjave Moskve u kojima se poručuje kako se "Njemačka sprema za rat".
Jasno, o većem ratu u Europi govori se od trenutka kad su ruske snage prije više od dvije godine krenule u invaziju na Ukrajinu, ali u zadnje vrijeme o takvoj mogućnosti govori se više no inače. Jedna skupina voli pričati o širenju rata jer na taj način žele argumentirati veću potporu za Ukrajinu po argumentu "ako sad ne podupremo Ukrajinu da nas ona obrani od Rusije protiv Rusije morat ćemo ratovati mi sami". Druga skupina pak vidi popriličnu priliku u ratnoj histeriji, potencijalno ključni trenutak većeg osamostaljenja Europske unije (od Amerike), a to bi moglo uključivati i stvaranje europske vojske ili barem znatno jačanje vojnih kapaciteta zemalja članica.
Danas je postalo jasno da će Donald Trump biti republikanski kandidat za predsjednika SAD-a, a prema anketama je ispred Joea Bidena. Dakle, postoji konkretna šansa da će u ovo doba iduće godine predsjednik biti Trump koji bi u drugom mandatu, po svemu sudeći, dodatno se izolirao od Europe, rat u Ukrajini gledao bi što prije okončati bez obzira koliko Rusija pritom uzela teritorija. Čini se da se Rusija tome i nada iako sam Vladimir Putin ističe kako on preferira Bidena za predsjednika pošto Biden, prema njegovim riječima, predstavlja prepoznatljiv stil politike dok je Trump previše nepredvidljiv (što svakako jest).
Sve skupine koje u ovom trenutku pričaju o većem ratu o Europi to čine s nekom agendom. Francuski predsjednik primjerice, koji provocira i druge zapadne saveznike spominjanjem slanja vojske u Ukrajinu, nešto za što nitko nije zainteresiran, zasigurno vidi cijelu ovu situaciju kao priliku za europsko jačanje, možda čak i izgradnju europske vojske, nešto za što se on osobno zalagao, barem u nekoliko navrata. Jasno, u takvom scenariju, kompaktnije i vojno snažnije Europe, Francuska sebe vidi kao lidera, ako američka "zaštita" otpadne, između ostalog i zbog činjenice da je Francuska jedina nuklearna vojna sila u Europskoj uniji (prema trenutačnom aranžmanu američko nuklearno oružje dostupno je Belgiji, Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj, ali nije njihovo i, jasno, sve se može promijeniti dolaskom Trumpa na vlast).
Iako izuzev retorike i oportunih agendi nema neke velike naznake da bi se rat mogao tako brzo proširiti diljem Europe, što kad bi se to ipak dogodilo? Bi li se Europa mogla adekvatno obraniti od Rusije pod uvjetom da to mora učiniti sama bez američke pomoći?
Možda će u jednom trenutku moći, no ovo vjerojatno nije taj trenutak. Daleko od toga da Europa ne bi pružila silovit otpor, no logistički i kvantitativno ona nije spremna za vođenje velikog rata.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
