X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:15:43
Akcija traje do 19:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Kolumna koja je uznemirila duhove Balkana: Planira li Putin obnavljanje Jugoslavije?

PIŠE:
Objavljeno:

Neil Clark je britanski novinar koji je pisao za razne izvore, kako u Britaniji (BBC, Sky News), tako i izvan nje (Press TV), no, u zadnje vrijeme najviše pažnje dobivaju njegove kolumne na stranicama ruske državne TV kuće RT.

Gdje god da piše, njegove kolumne većinom se bave temama kao što su anti-imperijalizam, dvostruki standardi Zapadne politike itd. Svoju pak pro-rusku orijentaciju Clark nimalo ne skriva, što je svakako na neki način i uvjet za redovnu kolumnu na RT-u. U isto vrijeme može računati na manji profesionalni angažman u rodnoj Britaniji jer etiketa Putinovog apologeta svakako ne pomaže.

No, Clark je vanjski suradnik na RT-u. Ispod svake njegove kolumne ističe se napomena u kojoj stoji: "Izjave, stavovi i mišljenja iznijeta u ovoj kolumni isključivo pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno ona od RT-a".

Dakako, ovakvi "podsjetnici" često se koriste kao trikovi novinarskih kuća kada baš žele iznijeti stav s kojime se slažu, no ne bi izgledalo dobro, a možda ni profesionalno, da ga iznose u vlastito ime, pa tada iste ili slične iznose kolumnisti, svjesni toga ili ne, naručeni ili spontani.

Njegova zadnja kolumna, koja je "uznemirila duhove" na ovom prostoru, nosi ovakav naslov: "Želite stabilnost na Balkanu? Onda vratite Jugoslaviju".

Clark ovakvim naslovom ne ostavlja mašti previše po pitanju ostatka teksta, jer sve je već konstatirao u samom uvodu. No, što je u ostatku teksta točno rekao nekako je odmah palo u drugi plan - mnogima je sam naslov bio i više nego dovoljan da zaključe kako kroz Clarka progovora nitko drugi doli ruski predsjednik Vladimir Putin.

Je li to slučaj? Već smo konstatirali da ovakve strateški smještene kolumne mogu biti i želja da se nešto konkretno kaže "preko posrednika". Je li Neil Clark posrednik te vrste u ovom slučaju? Možda, to ne možemo znati (a možda ne može ni on sam), no, u svakom slučaju, sam tekst se isplati promotriti.

Već u uvodnom paragrafu otkrivamo što je to točno potaklo Clarka da napiše ovu kolumnu - novi izvještaj CFR-a (Council on Foreign Relations), američkog utjecajnog think-tanka, u kojem se navodi kako je SAD jedina zemlja koja može očuvati "mir i stabilnost" na Balkanu.

Znajući o kakvom autoru je riječ, ne čudi da je ovakva konstatacija potakla Clarka da se dohvati svog digitalnog pera. Ideja svakako jest apsurdna i vrijeđa inteligenciju, ponajviše stanovnika na Balkanu. Nadalje, u aktualnim direktnim pregovorima između Sjeverne i Južne Koreje možemo vidjeti kako se situacija zapravo smiruje čim se na napetom području uspije zaobići SAD i njihova "briga za mir i stabilnost" (vidi: ).

Nadalje, Neil Clark u tekstu piše kako su "problemi na Balkanu započeli i proizlaze iz raspada multi-etničke Jugoslavije 1990-ih, proces koji su Zapadne sile podupirale i aktivno ohrabrivale".

Raspad Jugoslavije svakako je bio početak krvavih sukoba, no nije nužno točno da su sve Zapadne sile podupirale raspad SFRJ (možda su bile ujedinjene tek u uklanjanju ovog "S" iz naziva zemlje). U poticanju raspada SFRJ prednjačila je netom ujedinjena Njemačka (što Clark kasnije u tekstu i napominje).

U ostatku teksta Clark daje kraći povijesni pregleda raspada SFRJ te citira rezultate istraživanja ugledne organizacije Gallup prema kojoj je velik broj stanovnika bivše SFRJ "jugonostalgičan". U tome prednjače stanovnici Srbije, vrlo blizu njima su i stanovnici BiH, no nostalgija za bivšom zemljom snažna je i u Sloveniji gdje 45% smatra kako se raspad Jugoslavije negativno odrazio na njihovu zemlju. Od zemalja bivše SFRJ jedino ispitanici u Hrvatskoj većinom smatraju kako je raspad bio dobra stvar (55%).

Rezultati Gallup istraživanja:

Clark ističe kako je Njemačka htjela odcjepljenje Hrvatske i Slovenije dok je nezavisnost BiH prema njemu bio više američki projekt.

Što se tiče glavnog pitanja, misli li Putin obnavljati Jugoslaviji, može se dati vrlo siguran odgovor da on nema takvih planova. Da, Rusija želi ojačati svoj utjecaj tamo gdje može, a ni to im neće biti lako na Balkanu, primjerice u BiH će se direktno sukobiti s američkim interesima, no sve to je daleko od "Treće Jugoslavije". Ruski interesi su vrlo pragmatični i ideologije je tu sve manje. Nema naznaka da Rusija obnavlja SSSR (neki će tvrditi drugačije, dakako), a kamoli Jugoslaviju. Putin bivšu državu spominje tek kada treba Amerikance prozvati zbog bombardiranja Srbije 1999. ili kada želi opravdati rusko preuzimanje Krima podsjećajući na Kosovo presedan.

Cijela Clarkova kolumna je na neki način osvrt i reakcija na stavove koje je iznio američki think-tank CFR, on u završnici iznosi svoju viziju za stabilnost Balkana: "Umjesto jedne snažne Jugoslavije danas imamo veći broj ,malih, ekonomsko slabih država na Balkanu. To dobro odgovara SAD-u i njihovoj Divide et Imperia imperijalnoj strategiji. No, to nikako nije u interesu naroda ove regije. Jedini način kako se problemi Balkana mogu riješiti je povratkom natrag u vrijeme. Postepenom rekonstrukcijom multietničke Jugoslavenske Federacije - s punim, garantiranim pravima za sve građane, i prijateljskim sporazumom s Albanijom, kojoj se možda može dati i status pridruženog člana. To je jedino logično rješenje za aktualne podjele. Jugoslavija je imala smisla u 20. stoljeću i ima isto toliko smisla i danas. Samo nemojte očekivati zabrinuti CFR da ponudi takvo rješenje".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.