Kolektivna tužba bez mogućnosti naknade štete
Actio popularis rimskog prava, udružna tužba njemačkog prava i udružna odnosno tužba za zaštitu kolektivnih prava i interesa hrvatskog prava pripadaju, prema ovakvoj kategorizaciji, kolektivnim tužbama bez mogućnosti naknade štete. Ovdje ćemo se osvrnuti na svaku od njih i reći nešto više o svakoj od njih.
Prvi dio teksta iz ove serije čitajte ovdje: Kolektivna pravna zaštita (I. dio): Definicija pojma i kolektivne tužbe Actio popularis
Ova tužba je predstavljala vrstu pretorske tužbe koju je mogao podići bilo koji građanin (quivis ex populo) zbog toga što su služile za zaštitu određenih općih interesa. Imale su penalni karakter (actiones poenales), a novčana kazna koju bi sud izrekao pripala bi tužitelju u cjelini ( poena privata) ili bi se dijelila između državnog odnosno municipalnog organa i tužitelja .
Naziv actiones populares suvremena pravna teorija tumači na način da je nastao spajanjem elemenata actio i popularis pri čemu je actio označavao tužbu, a pridjev popularis onoga tko je bio ovlašten podnijeti, odnosno quivis ex populo ili unes ex populo. Iz ovoga, smatraju teoretičari, proizlazi temelj kasnijeg razlikovanja pojmova actio i actio popularis . Dok je pojam actio u rimskom pravu označavao strogo privatnopravnu tužbu, odnosno tužbu koju je mogao podnijeti onaj čije je pravo neposredno povrijeđeno ili ugroženo, pojam actio popularis odnosio se na tužbe čiji je ovlaštenik bio svaki rimski građanin, međutim samo dio tih tužbi sadržavao je privatnopravni zahtjev, dok su ostale služile zaštiti iudicia publica, a quivid ex populo bio je ovlašten podnijeti ih umjesto magistrata.
Očigledno, poteškoće u određenju pojma actio popularis, koje su u najvećoj mjeri uvjetovane nemogućnošću da se iz tekstova iščita koje su sve tužbe pripadale unutar pojma i uopće kojim su se actiones populares pojedini od autora bavili, pojavile su se u literaturi još u rimskom vremenu, a prisutne su sve do danas.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
