Kapitalizam i neoliberalizam - dva termina koje često susrećemo, često zajedno. Jesu li kapitalizam i neoliberalizam isto? Nisu. Je li neoliberalizam kapitalizam? Jeste. Ali postoje razlike? Da. Tolike razlike da bi tome trebalo posvetiti posebnu pažnju? Itekako.
Ako želimo zaista razumjeti ekonomske pojave oko sebe, a malo što toliko utječe na naš život poput ekonomije, razlika između kapitalizma i neoliberalizma možda je i ključna za to razumijevanje.
Krenimo redom. Kada govorimo o kapitalizmu onda zapravo govorimo o širokoj definiciji, ali ukratko možemo reći da se radi o ekonomskom sistemu koji se svodi na stvaranje kapitala, odnosno bogatstva.
Iako je prošlo već više od 150 godina, nemamo kamo pobjeći od preciznog, kratkog i posve razumljivog pojašnjenja koje je dao Karl Marx - kapitalizam se svodi na proizvodnju robe kroz eksploataciju proletarijata (radničke klase) od strane buržoazije (bogatih ljudi - odnosno kapitalista). Kratko, jasno.
Pristaše kapitalizma ne vole riječ "eksploatacija" (a kamoli "proletarijat" i "buržoazija"!), ali ovdje se bavimo definiranjem, ne navijanjem. Radnik može itekako biti sretan bivajući eksploatiran, ako recimo ima dobru plaću i ne pretežak posao, ali u konačnici, kada se sve zbroji i oduzme, on svojim radom ostvaruje profit za vlasnika, kapitalistu, koji pak njemu daje dio isplačujući mu plaću, bonuse ili štoveć.
Dakle, kapitalizam je, u esenciji, niz društvenih praksi koje se svode na akumulaciju kapitala. Kapitalizam jednostavno jest - on nije ideologija, to je vrlo važno za istaknuti. Kapitalizam nije otuđenje radnika do proizvoda kojeg proizvodi. Kapitalizam nije suštinski stvaratelj slobodnog tržišta. Nije ni sila koja sprječava radnika da utječe na tržište na način da se izbori za vlastite interese. Dakako, što je opet vrlo važno za istaknuti - kapitalizam može, a najčešće i hoće, dovesti do svih ovih pojava.
Svakako je zanimljivo spomenuti kako Karl Marx zapravo nikada nije koristio riječ "kapitalizam". Spominjao je kapital, kapitaliste, kapitalistički način proizvodnje. Termin "kapitalizam" tek je kasnije postao popularan kao zbirni naziv za sve ove pojmove.
Postoji razlog zašto Marx nije koristio riječ "kapitalizam", jer u većini slučajeva "izmi" su ideologije, a kapitalizam to nije. Ono što je kasnije riječ "kapitalizam" označavala zapravo je ono što je Marx nazivao "kapitalistički način proizvodnje", a to obuhvaća sve ono što dovodi do akumulacije kapitala - društvene odnose, institucije, prakse, mehanizma itd.
Neoliberalizam pak jest ideologija, točnije - neoliberalizam je politička filozofija i skup vjerovanja.
(Spomenimo odmah ovdje kako "neoliberalizam", iako zvuči slično, nije isto što i američki "politički liberalizam", odnosno politički pravac koji zagovara progres i ljudske slobode....
Ako želimo zaista razumjeti ekonomske pojave oko sebe, a malo što toliko utječe na naš život poput ekonomije, razlika između kapitalizma i neoliberalizma možda je i ključna za to razumijevanje.
Krenimo redom. Kada govorimo o kapitalizmu onda zapravo govorimo o širokoj definiciji, ali ukratko možemo reći da se radi o ekonomskom sistemu koji se svodi na stvaranje kapitala, odnosno bogatstva.
Iako je prošlo već više od 150 godina, nemamo kamo pobjeći od preciznog, kratkog i posve razumljivog pojašnjenja koje je dao Karl Marx - kapitalizam se svodi na proizvodnju robe kroz eksploataciju proletarijata (radničke klase) od strane buržoazije (bogatih ljudi - odnosno kapitalista). Kratko, jasno.
Pristaše kapitalizma ne vole riječ "eksploatacija" (a kamoli "proletarijat" i "buržoazija"!), ali ovdje se bavimo definiranjem, ne navijanjem. Radnik može itekako biti sretan bivajući eksploatiran, ako recimo ima dobru plaću i ne pretežak posao, ali u konačnici, kada se sve zbroji i oduzme, on svojim radom ostvaruje profit za vlasnika, kapitalistu, koji pak njemu daje dio isplačujući mu plaću, bonuse ili štoveć.
Dakle, kapitalizam je, u esenciji, niz društvenih praksi koje se svode na akumulaciju kapitala. Kapitalizam jednostavno jest - on nije ideologija, to je vrlo važno za istaknuti. Kapitalizam nije otuđenje radnika do proizvoda kojeg proizvodi. Kapitalizam nije suštinski stvaratelj slobodnog tržišta. Nije ni sila koja sprječava radnika da utječe na tržište na način da se izbori za vlastite interese. Dakako, što je opet vrlo važno za istaknuti - kapitalizam može, a najčešće i hoće, dovesti do svih ovih pojava.
Svakako je zanimljivo spomenuti kako Karl Marx zapravo nikada nije koristio riječ "kapitalizam". Spominjao je kapital, kapitaliste, kapitalistički način proizvodnje. Termin "kapitalizam" tek je kasnije postao popularan kao zbirni naziv za sve ove pojmove.
Postoji razlog zašto Marx nije koristio riječ "kapitalizam", jer u većini slučajeva "izmi" su ideologije, a kapitalizam to nije. Ono što je kasnije riječ "kapitalizam" označavala zapravo je ono što je Marx nazivao "kapitalistički način proizvodnje", a to obuhvaća sve ono što dovodi do akumulacije kapitala - društvene odnose, institucije, prakse, mehanizma itd.
Neoliberalizam pak jest ideologija, točnije - neoliberalizam je politička filozofija i skup vjerovanja.
(Spomenimo odmah ovdje kako "neoliberalizam", iako zvuči slično, nije isto što i američki "politički liberalizam", odnosno politički pravac koji zagovara progres i ljudske slobode....
