Ono što se ovih dana događa u SAD-u je eskalacija političkog sukoba između krajnje desnog političkog krila, iz redova Republikanske stranke, i umjerene desnice - ostali Republikanci i Demokratska stranka. Ako koristimo politički kompas za ekonomsko pozicioniranje aktualnih političkih snaga u SAD-u, onda su one raspoređene upravo ovako. Današnja Demokratska stranka je zapravo ekonomsko desničarska stranka, negdje na onoj razini gdje su Republikanci bili prije 20-ak godina.
Prekid rada vlade, ne tako neuobičajena pojava u SAD-u
U ponedjeljak točno u ponoć došlo je do prekida rada velikog dijela američke Vlade zbog toga što se međusobno suprotstavljene strane u Kongresu nisu uspjele dogovoriti oko budžeta. Stotine tisuća radnika u javnom sektoru poslano je svom domovima do daljnjega, bez plaće. I dok neki tvrde kako je zbog ovoga Amerika nova "Banana Republika", nužno je napomenuti kako ovo svakako nije prvi put da se događa prekid rada vlade. U SAD-u taj prekid nastupa automatizmom u slučaju da Kongres ne odobri nužna sredstva za rad.
Mediji ovih dana pišu o tome kako je ovo prvi put da dolazi do prekida rada vlade u zadnjih 17 godina. To je točno, zadnji "prekid" desio se za vrijeme Clintonove administracije, no ovakve situacije nisu ništa novo u SAD-u. Ukupno gledajući, ovo je već gotovo 20. put da dolazi do ovakvog prekida - za vrijeme administracije Ronalda Reagana rad vlade bio je obustavljen čak 8 puta. Za vrijeme Forda i Cartera, 6 puta, itd.
Najduži prekid bio je za vrijeme Clintona, 21 dan, tj. od 15. prosinca 1995. do 6. siječnja 1996. Aktualne razmirice u Kongresu rezultat su republikanskog neprihvaćanja Obaminog zakona o zdravstvu. S jedne strane liberalni dio američkog establišmenta tvrdi kako se radi o izuzetno progresivnom zakonu koji je nužan za SAD, dok radikalniji Republikanci smatraju kako je tzv. "Obamacare" početak uvođenja "socijalizma" u SAD.
Za vrijeme administracije Ronalda Reagana rad vlade bio je obustavljen čak 8 putaZakon o zdravstvenoj zaštiti donijet je 2010. i potvrđen na Vrhovnom sudu 2012. U osnovi "Obamacare" ima za cilj omogućiti zdravstveno osiguranje za desetke milijuna Amerikanaca koji ga u ovom trenutku nemaju, no, to znači da bi od 1. siječnja 2014. svaki Amerikanac morao imati (plaćati) zdravstveno osiguranje. Posve je jasno kako se ovakvom zakonu mnogi u SAD-u protive, pošto su u zemlji ideje kapitalizma, slobodnog tržišta i individualne odluke tretirane kao "svetinja". S jedne strane republikanska strana pretjeruje kada tvrdi da će ovaj zakon uvesti "socijalizam" u SAD, dok s druge strane Demokrati često zaboravljaju spomenuti kako sličan zakon već postoji u gotovo svim razvijenim državama svijeta. I to u boljem izdanju nego što je to Obamin "Obamacare".
Socijalistički zdravstveni plan? Niti blizu - korporativno pogodovanje: da
Da u Obamacare-u nema ničega "socijalističkog" potvrđuje i potpredsjednik Američke Socijalističke Partije (Socialist Party USA), Billy Wharton, čija je stranka žestoko kritizirala Obamin zdravstveni zakon. U službenoj poruci SP-USA ističe se: "Ovo nije reforma, ovo je korporativno restrukturiranje američkog zdravstvenog sustava kojime se pogoduje većem ostvarenju profita privatnih zdravstvenih osiguravajućih kuća".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
