Ekologija, klimatske promjene, opstanak planete Zemlje i svih nas koji živimo na njoj - sve to, u idealnoj situaciji, nipošto ne bi trebalo biti ispolitizirano, no, ove teme ne samo da su postale dio političke debate već predstavljaju možda i najžešću debatu od svih.
Što su klimatske promjene? Promjene u klimi, dakako, koje mogu imati posljedice, uključujući i vrlo loše posljedice, po naše živote i po živote svega na planeti Zemlji.
Globalno zatopljenje je zbog više razloga poprilično neprikladan termin. Naime, zatopljenje, zahlađenje, drastične promjene u vremenskim prilikama, pojava ekstremnih suša, podizanje razine mora - sve su to procesi koje se može kolektivno nazvati klimatskim promjenama.
Gdje je debata? Ovdje, u ova dva pitanja:
1) Događaju li se uopće klimatske promjene?
2) Ako se događaju, je li ljudska aktivnost razlog?
Kada kažemo "debata" onda zapravo mislimo na debatu u širokoj javnosti, debatu koja se vodi izvan kruga znanstvene zajednice. Naime, iako postoje brojni znanstvenici koji tvrde da čovjek nije uzročnik klimatskih promjena i/ili se klimatske promjene čak niti ne dešavaju, njihov broj je znatno manji od onih koji tvrde drugačije.
Pobornici i skeptici
Kakav je zapravo omjer snaga u stajalištima? Ovisi koga se pita - oni koji ističu kako su klimatske promjene stvarne i kako na njih utječe ljudska aktivnost navode kako postoji ogroman konsenzus u znanstvenoj zajednici koji iznosi 97%. S druge strane, skeptici tvrde kako u tim ispitivanjima nisu sudjelovali znanstvenici čije je područje specifično klimatske promjene.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
