Uragani, požari, poplave i druge prirodne katastrofe neke su od posljedica klimatskih promjena. Klimatske promjene raseljavaju ljude i stvaraju migrante, tj. klimatske izbjeglice. 2017. se to dobro vidjelo na primjeru Sjedinjenih Država. Požari koji su prosincu harali južnom Kalifornijom prisilili su tisuće stanovnika da napuste svoje domove kako bi spasili živu glavu. Još više ljudi pobjeglo je pred uraganima koji su opustošili Texas i Floridu tijekom 2017. pritom zakrčivši autoceste da bi naposljetku napunili hotele.
Jedan upis na društvenoj mreži na internetu pokazao je sliku radara gdje se točno moglo vidjeti kako ljudi pokušavaju panično napustiti Floridu i postavljeno je provokativno pitanje: Što bi bilo da su susjedne savezne države bile neovisne i da su odbile dati migrantima utočište? Ishod nikako ne bi bio dobar, tj. moglo je doći do velike humanitarne katastrofe.
Eksperti procjenjuju da će do sredine 21. stoljeća klimatske promjene vjerojatno razmjestiti između 150 i 300 milijuna ljudi. Ako bi navedeni milijuni činili državu, ona bi bila po stanovništvu četvrta najveća na svijetu nakon Kine, Indije i SAD-a. Usprkos znatnim klimatskim promjenama koje sada više nitko ozbiljan ne može ignorirati, ni globalna zajednica niti nacionalne države nisu se pripremile na novu vrstu "klimatskih migranata". Kad se uzimaju u obzir aktualna istraživanja učinaka globalnog zagrijavanja u razvijenim zemljama, dolazi se do zaključka da će puno toga morati biti učinjeno na nacionalnim, regionalnim razinama, kao i na onoj globalnoj, kako bi se adekvatno nosilo s klimatskim izbjeglicama.
Klimatske migracije već se odvijaju i to naveliko. Svake godine opustinjavanje u meksičkim sušnim područjima prisiljava 700 000 Meksikanaca da se presele. Cikloni su premjestili tisuće ljudi iz otočne države Tuvalu u južnom Tihom oceanu i iz Puerto Rica na Karibima. Meteorološki stručnjaci se slažu da su produljene suše ubrzale i produljile Sirijski građanski rat i dovele do većeg broja izbjeglica. Npr. jedno istraživanje je pokazalo da je jedan milijun Sirijaca već bio raseljen iz svojih domova prije nego što je ispaljen prvi metak. Ekstremna suša u Siriji između 2006. i 2009. bila je najgora u zadnjih 900 godina na tom prostoru. Uzrokovala je da farmeri izgube svoju stoku i životne potrepštine i izravno je utjecala na izbijanje najstrašnijeg rata nakon 1945.
Istraživačka studija koju je objavio časopis Science u prosincu 2017. pokazala je da vremenski šokovi potiču ljude da traže azil u Europskoj uniji. Istraživanje je pokazalo da su se u 15-godišnjem razdoblju zahtjevi za azilom povećavali zajedno s višim temperaturama u zemljama iz kojih su azilanti dolazili. Između 2000. i 2014. vremenske neprilike u 103 zemlje širom globusa direktno su utjecale na migraciju u Europu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
