Već godinama se govori o kineskoj inicijativi Jedan pojas, jedan put odnosno o suvremenom Putu svile koji bi infrastrukturno povezao Narodnu Republiku Kinu preko srednjoazijskih republika s Europom, a čiji kraci sežu također do Rusije, Irana, Pakistana i drugih država. No, Kina podjednako ulaže u Pomorski put svile, manje poznatu inačicu infrastrukturnog širenja kojim Kina postaje važnim sudionikom u svjetskoj pomorskoj trgovini, brodogradnji, drugim područjima 'plavog gospodarstva', a uz to se širi područje djelovanja kineske mornarice kao oblik natjecanja za utjecaj na globalnim razinama. Već sada plavo gospodarstvo čini 10 posto kineskog BDP-a.
Iako je Xi Jinping najavio Put svile u punom jeku tek početkom ove godine, Pomorski put svile već djeluje desetljećima i važan je dio kineskog gospodarskog rasta. Kina je sveprisutna u svjetskim lukama i na glavnim svjetskim pomorskim pravcima, posebice onim koji vode iz Kine u Europu preko tjesnaca Malacca, Bab el-Mandeb i Suez. Ovo su inače najprometniji pravci svjetskoga pomorstva: čak 25 posto svjetske trgovine prolazi kroz tjesnac Malacca! Pomorska trgovina s Europom je tri puta veća od trgovine posredovane zrakoplovom i željeznicama, a sada je Kina započela sa sasvim novom idejom – Ledenim putom svile koji bi koristio sjeverni prolaz preko Arktičkog oceana. Ove zime je prvi kineski brod prošao tom rutom i završio putovanje u Norveškoj, a da mu nije bio potreban ledolomac.
I koliko je snažna kineska prisutnost u kopnenom prometu, toliko je važna i pomorska sastavnica. Državna oceanska uprava, glavna kineska razvojna agencija za plavo gospodarstvo, smatra kako je 21. stoljeće doba oceana kada pomorska prostranstva predstavljaju najvažniju prometnu odrednicu ljudskog razvoja. Kineska vlada podupire takve stavove i usmjerava ulaganja prema ključnim sektorima za pojačavanje pomorske trgovine. Tehnološke inovacije i globalno vodstvo u plavom gospodarstvu dio su standardnog kineskog narativa u tom polju djelovanja. Put svile je jedna od tri velike nacionalne strategije kojima se pokušava promijeniti vid kineskog gospodarstva, uz integracijski plan Beijing-Tianjin-Hebei i zeleni razvoj Ekonomskog pojasa Žute rijeke. Pomorski put svile će također u samoj Kini imati utjecaj na područje Bohai, deltu Žute rijeke, Fujiana, deltu Biserne rijeke, te na priobalne lučke gradove. U planu su nastajanje Ekonomske razvojne zone u marini Zhejiang i Fujian, novo područje arhipelaga Zhoushan, a cjelokupna provincija Hainan bi trebala biti okrenuta otočnom turizmu na međunarodnoj razini. Posljedice ovakvog zaokreta mogu biti goleme jer obalne provincije čine 14 posto kineskog teritorija, ali i 40 posto stanovništva. Ovdje se ostvaruje više od 60 posto BDP-a zemlje i 90 posto međunarodne trgovine. Te su provincije glavni dobitnici kineskog gospodarskog razvoja, a Pomorski put svile im daje i političku potporu u budućoj fazi razvoja plave ekonomije.
No, nije samo gospodarstvo u središtu zanimanja. Ovdje se radi i o širenju kineske ratne mornarice i međunarodnog utjecaja; zapravo, taj segment je vrlo važan dio nacionalne strategije razvoja koji predstavlja Xi Jinping. Prema njegovim riječima, Kina će 2050. godine biti globalni predvodnik u smislu sveukupne nacionalne snage i međunarodnog utjecaja. Unutar te strategije se ističe izgradnja snažne pomorske zemlje, cilj koji je po prvi puta u povijesti postao dio nacionalnih težnji. Odmah potom je Akademija vojnih znanosti počela proučavati i zagovarati jaču mornaricu kako bi se omogućilo širenje strateškog prostora na moru. O tome se nikad prije nije raspravljalo, svakako ne na najvišim razinama kineske politike. Xi Jinping je u tome odlučan, a s obzirom da se ustavnim amandmanima završilo razdoblje ograničenja kineskog predsjednika na dva mandata, postaje sve sigurnijim kako će trenutačni kineski vođa biti na vlasti iza 2022. godine i dalje inzistirati na razvoju mornarice.
Xi Jinping objašnjava kinesku strategiju kao cikluse razvoja socijalizma s kineskim obilježjima, a sada je nastupila nova era. Prva era je nastala s Mao Zedongom, kada se Kina uzdigla i povratila svoj suverenitet. Pod Deng Xiaopingom i njegovim nasljednicima Kina je stvorila nacionalnu strategiju razvoja kojom je postala bogatijom. A nova moderna era je doba kada Kina traži moć i utjecaj na međunarodnoj razini. U središtu te ere jest Put svile kao ključni instrument velike kineske strategije za korištenje širokog spektra nacionalnih resursa u korist sveobuhvatnih političkih i gospodarskih ciljeva. Zanimljivo je da Kinezi ne smatraju da je Put svile samo ključni prioritet za ostvarivanje pozicije velike diplomatske sile s kineskim obilježjima, već on pomaže u ostvarivanju cilja racionalnog prilagođavanja međunarodnog poretka prema tim kineskim željama.
Pomorska povijest Kine seže tisućama godina unazad, o čemu postoje povijesni dokazi iz tzv. Proljetnog i Jesenskog razdoblja (722.-481. g. pr. Kr.). Tada su Kinezi imali mornaricu i različite oblike brodova koje su koristili za rat. Kina je postala vodećom svjetskom pomorskom silom između 1405. i 1433. godine, kada su kineski brodograditelji počeli graditi masivne pomorske džunke. Same džunke su građene osobito u vrijeme dinastije Song (960.-1279.), kada je Kina imala masivnu mornaricu i suvereno vladala Istočnim i djelomično Južnim kineskim morem. Trgovačka mornarica je dosezala do jugoistočnog Pacifika i Indijskog oceana, gdje su se sukobljavali s indijskim, islamskim i istočnoafričkim trgovačkim središtima. Sada se ova povijesna tradicija Kine sve više ističe u kineskoj javnosti, izučava se na sveučilištima i predmet su istraživanja mnogih povjesničara i drugih znanstvenika. Na temelju te povijesne baštine, Kina želi stvoriti moćni diskurs i stvoriti sposobnost nametanja svojih ideja i narativa kojima bi mogla oblikovati međunarodne rasprave. Tako nastaje fascinantna kulturna politika i meka moć u kojoj Kina koristi povijest dinastije Song kako bi promicala svoj atraktivan narativ u međunarodnoj politici. Zbog toga je Pomorski put svile ujedno i vješt diplomatski potez.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
