Trumpova administracija počela je s promjenama američke politike prema Narodnoj Republici Kini u skladu s prepoznavanjem Kine kao prijetnje u novoj Strategiji nacionalne sigurnosti. Amerikanci planiraju blokirati određena kineska ulaganja i ciljati na carinsku politiku, što je opasnost za kineske želje modernizacije svog gospodarstva. Vlasti u Pekingu pokušavaju smiriti odnose sa Sjedinjenim Državama, a koliko je normalizacija veza važna za Kineze pokazuje i činjenica da su u ožujku svi poslovi vezani za Sjedinjene Države u vanjskoj politici dani onima koji imaju iskustvo u pregovaranju s Amerikancima. Vicepremijer Liu He je tijekom svog posjeta Washingtonu u veljači predložio povećanje uvoza kako bi se stabilizirali odnosi dviju velikih zemalja. Međutim, posjet američke delegacije na čelu s ministrom financija početkom svibnja nije dao očekivanih pomaka. Liu He se vratio u Washington 15. svibnja i sada se čeka što bi se moglo dogoditi sljedeće.
Kini su Sjedinjene Države najvažnije zbog glavnog izvora moderne tehnologije i ljudskog kapitala u IT sektoru. Korporacije kao što su Huawei, Tencet, Alibaba i druge ulažu u američke startupove i dobivaju informacije od Kineza koji rade u američkim istraživačkim centrima. Time Kina želi osigurati uspjeh svojih gospodarskih reformi koje su opisane u programu Made in China 2025. Taj program koristi gotovo u potpunosti digitalna rješenja u područjima razvoja umjetne inteligencije (Skynet je već u upotrebi), big dana, te internetskog sektora općenito. U tim područjima Kina želi oduzeti Sjedinjenim Državama primat globalnog tehnološkog lidera.
Amerikanci zahtijevaju da Kinezi obuzdaju subvencije digitalnom sektoru, blokira određena kineska ulaganja i planira ograničavanje istraživačkog ostanka Kinezima na američkim sveučilištima. Ovi se koraci sada promišljaju u kabinetu državnog tajnika Mikea Pompea uz svesrdnu podršku predsjednika Donalda Trumpa. Ukoliko se implementiraju ove odredbe, kineski razvoj će se djelomično zaustaviti, barem prema gore spomenutom programu. Takva ograničenja i američki protekcionistički sustav mogu utjecati osobito na tržište mikročipova gdje je Kina najveći konzument (preko 60 posto američke proizvodnje mikročipova odlazi u Kinu), s obzirom da ova najmnogoljudnija zemlja svijeta uvozi 90 posto mikročipova iz inozemstva.
Nedavno je kineska telekomunikacijska kompanija ZTE optužena za kršenje američkih sankcija kroz suradnju s Islamskom Republikom Iran i američke vlasti su je kaznile novčanom kaznom od 890 milijuna dolara i sedmogodišnjom zabranom uvoza mikročipova. Kineska ulaganja u američki sektor moderne tehnologije su suspendirana, iako su samo u 2010. godini iznosila deset milijardi dolara. U pokušaju preuzimanja američke kompanije Qualcomm umiješala se država koja je blokiral...
Kini su Sjedinjene Države najvažnije zbog glavnog izvora moderne tehnologije i ljudskog kapitala u IT sektoru. Korporacije kao što su Huawei, Tencet, Alibaba i druge ulažu u američke startupove i dobivaju informacije od Kineza koji rade u američkim istraživačkim centrima. Time Kina želi osigurati uspjeh svojih gospodarskih reformi koje su opisane u programu Made in China 2025. Taj program koristi gotovo u potpunosti digitalna rješenja u područjima razvoja umjetne inteligencije (Skynet je već u upotrebi), big dana, te internetskog sektora općenito. U tim područjima Kina želi oduzeti Sjedinjenim Državama primat globalnog tehnološkog lidera.
Amerikanci zahtijevaju da Kinezi obuzdaju subvencije digitalnom sektoru, blokira određena kineska ulaganja i planira ograničavanje istraživačkog ostanka Kinezima na američkim sveučilištima. Ovi se koraci sada promišljaju u kabinetu državnog tajnika Mikea Pompea uz svesrdnu podršku predsjednika Donalda Trumpa. Ukoliko se implementiraju ove odredbe, kineski razvoj će se djelomično zaustaviti, barem prema gore spomenutom programu. Takva ograničenja i američki protekcionistički sustav mogu utjecati osobito na tržište mikročipova gdje je Kina najveći konzument (preko 60 posto američke proizvodnje mikročipova odlazi u Kinu), s obzirom da ova najmnogoljudnija zemlja svijeta uvozi 90 posto mikročipova iz inozemstva.
Nedavno je kineska telekomunikacijska kompanija ZTE optužena za kršenje američkih sankcija kroz suradnju s Islamskom Republikom Iran i američke vlasti su je kaznile novčanom kaznom od 890 milijuna dolara i sedmogodišnjom zabranom uvoza mikročipova. Kineska ulaganja u američki sektor moderne tehnologije su suspendirana, iako su samo u 2010. godini iznosila deset milijardi dolara. U pokušaju preuzimanja američke kompanije Qualcomm umiješala se država koja je blokiral...
