Kijev i saveznici u strahu od sudbonosnog petka: Anchorage je daleko od Europe, dovoljno daleko da se Trump i Putin dogovore mimo nje
Današnji dan donio je užurbanu (i pomalo paničnu) diplomaciju - europski čelnici, Volodimir Zelenski i američki predsjednik Donald Trump sastali su se na hitnoj videokonferenciji kako bi uskladili stavove uoči susreta Trump–Putin najavljenog za petak, 15. kolovoza, u Anchorageu na Aljasci. Cilj je bio jednostavan u formi, ali težak u sadržaju - pokušati utjecati na parametre razgovora s Vladimirom Putinom i smanjiti rizik od odluka koje bi se ticale "Ukrajine bez Ukrajine". Berlin je bio središnja pozornica: Zelenski i njemački kancelar Friedrich Merz zajedno su se obraćali novinarima nakon poziva, naglašavajući da je primarni zahtjev – prekid vatre kao početna točka, uz jasnu ulogu Kijeva u svakoj daljnjoj fazi.
U prijevodu, ovo je bio zadnji pokušaj Kijeva i EU saveznika da uvjere Trumpa da ne smije vjerovati Putinu. No, sama činjenica da se dvojica sastaju već je dovoljno nelagodna po Ukrajinu i njene sponzore. Što god danas iznijeli, koliko god upozoravali i zaplašivali, činjenica je da neće imati utjecaja na razgovore u petak, a tolika neizvjesnost poprilično uznemiruje.
Na videokonferenciji sudjelovali su čelnici ključnih europskih država – Njemačke, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Italije, Poljske i Finske – te predsjednica Europske komisije i predsjednik Europskog vijeća. U razgovor je bio uključen i glavni tajnik NATO‑a. Ideja je bila poslati jedinstvenu poruku Washingtonu: nikakve rasprave o teritoriju ne mogu se voditi mimo ukrajinskog vodstva, a svaka rasprava o "zamjeni" ili "zamrzavanju" mora imati stroge sigurnosne okvire koji sprječavaju novu eskalaciju.
Dakako, upravo ovo bi mogao biti faktor koji neće maknuti pregovore s mrtve točke. Naime, nitko još previše ne spominje tko bi se to točno angažirao oko "sigurnosti", jer teško je očekivati da bi Rusija pristala na aranžman u kojem bi, recimo, NATO vojnici ušli u Ukrajinu i došli nadomak ruskih snaga. Podsjetimo, jedan od ključnih razloga zašto je Rusija početkom 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu je sprečavanje mogućeg ulaska Ukrajine u NATO, odnosno dolazak NATO vojnika do ruske granice.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron prepričao je kako je Trump naznačio da se, ako dođe do bilo kakvog razgovora o granicama, on može voditi isključivo uz pristanak Kijeva. Istodobno, kancelar Merz poručio je da pravno priznanje ruskog zauzeća nije tema – polazna točka su borbe koje treba zaustaviti i okvir koji ne "nagrađuje silu". Time je signalizirana crvena linija Europe - u najboljem scenariju može se govoriti o prekidu vatre, razdvajanju snaga i raspoređivanju mehanizama nadzora, ali ne i o legitimizaciji teritorijalnih činjenica nastalih ruskom invazijom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
