Republika Irska 2016. je ostvarila gospodarski rast od 5.2% i time treću godinu zaredom potvrdila titulu najbrže rastućeg gospodarstva u Europskoj uniji. Rast irskog gospodarstva u prošloj je godini više nego trostruko veći od prosjeka u eurozoni od 1.7%. Premda svjetska ekonomija proživljava napeta vremena zbog usporavanja ekonomskog rasta Kine i američkog nametanja protekcionizma i drugih nesigurnosti, irsko gospodarstvo proživljava svojevrsno zlatno doba.
Irska se od zaostale države koja trpi velika iseljavanja i prima stranu financijsku pomoć pretvorila u pokretača razvoja europskog gospodarstva i Keltskog tigra kojemu i napredne zapadnoeuropske zemlje mogu pozavidjeti. Časopis Economist je 2005. proglasio Irsku državu s najvećom kvalitetom života na svijetu. Sretna irska ekonomska priča je i uspješna priča Europske unije i zbog toga mnogi podržavatelji izlaska Velike Britanije iz EU i općenito euroskeptici, irske uspjehe ili ignoriraju ili omalovažavaju, ali rezultati su jasni i ne mogu se izbrisati.
Postavlja se pitanje kako su Irci uspjeli napraviti od svoje siromašne zemlje državu blagostanja koja privlači migrante iz cijelog svijeta? Iz svega se može iščitati da su četiri temeljna razloga zašto je irsko gospodarstvo najbrže rastuće u EU. Prvi razlog je visok skok izvoza koji je 2015. iznosio 111 milijardi €. Farmaceutska i kemijska industrija, medicinska oprema te računala i računalna oprema kao i alkoholna pića glavni su izvozni proizvodi. Drugi razlog: Irci imaju nikad jaču osobnu potrošnju. Potrošnja građana 2015. iznosila je 22.6 milijardi € vrijednosti proizvoda i usluga, a od toga je online naručeno proizvoda u vrijednosti od 2.4 milijarde €. Stopa nezaposlenosti je gotovo više nego prepolovljena u usporedbi s rekordnih više od 15% za vrijeme krize. Snažan rast novih radnih mjesta potaknuo je rast osobne potrošnje za 3 posto u 2016. Treći je razlog taj što irska vlada troši nikad manje na javna ulaganja. 2015. potrošnja vlade se smanjila za 7% u odnosu na 2014. a većina je investirana u obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb. Četvrti je razlog činjenica da je Irska postala raj za strane investitore. Kapitalne investicije su npr. 2015. porasle za čak 28% u odnosu na 2014.
Irsko ministarstvo financija očekuje da će se rast gospodarstva održati iznad razine od 3 posto u svakoj od iduće tri godine, no procijenili su i da bi u slučaju da Velika Britanija izgubi pristup jedinstvenom tržištu EU-a nakon izlaska iz članstva, irski BDP mogao biti smanjen za 3.5% u 10-godišnjem razdoblju. Kada je riječ o izlasku Britanije iz EU-a, Irska se smatra najranjivijim gospodarstvom u EU zbog snažnih trgovinskih veza s najbližim susjedom. Usporavanje rasta kineskog gospodarstva mnoge ekonomiste diljem svijeta je dovelo do panike uključujući irske stručnjake. Međutim, sadašnji irski ekonomski "boom" je stabilniji i održiviji nego ikad zato što se zasniva na snažnom izvozu i stranim investicijama koje će teško nestati čak i ako Kina i dalje bude usporavala.
Premda se danas irsko gospodarstvo čini kao avion u uzletu, tijekom osamdesetih irski životni standard nije bio puno veći od hrvatskog te je bio dosta niži od prosječnog standarda u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Zapadnoj Njemačkoj. Još sredinom 1980-ih godina Irska je bila jedna od najsiromašnijih i gospodarski najnerazvijenijih država Europe s BDP-om po glavi stanovnika 2/3 manjim od prosjeka EEZ (današnje EU). Od tog razdoblja uslijedio je vrlo brz rast irskog gospodarstva, pogotovo tijekom devedesetih. Razvojni put irskog gospodarstva je jedan od najfascinantnijih u suvremenoj povijesti Europe zbog skromnih prirodnih, ljudskih i kapitalnih resursa.
Irska je nadimak Keltski tigar stekla zahvaljujući pro-tržišnim reformama, pa je tako danas Irska jedna od najslobodnijih ekonomija Europe i svijeta. Prema Indeksu ekonomske slobode 2015. Irska je rangirana na 9. mjestu na svijetu po ekonomskim slobodama. Od sredine 1980-ih, mnoga državna poduzeća su privatizirana, javni sektor je značajno smanjen (udio državne potrošnje u BDP-u reduciran je s 53% na oko 32%), porezi na dobit poduzeća i regulacije poslovanja su srezani i ostali su na relativno niskim razinama, tržište je liberalizirano, najviše marginalne stope poreza na dohodak su smanjivane, što je sve privuklo velik broj stranih tvrtki, te ohrabrilo domaće investitore u pokretanju biznisa, a što je dalje dovelo do impresivnih stopa gospodarskog rasta, smanjenja nezaposlenosti i povećanja realnih plaća radnika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
