U Kirgistanu je došlo do oktobarske revolucije. Dana 15. listopada predsjednik Kirgistana, Sooronobay Jeenbekov, dao je ostavku na svoju funkciju, a njegove dužnosti preuzeo je oporbeni čelnik Sadyr Japarov. Promjena vlasti izazvana je velikim prosvjedima koji su izbili 5. listopada, dan nakon izbora; nakon toga prosvjednici su zauzeli glavne zgrade središnje uprave u Biškeku i pustili oporbene vođe koji su bili zatvoreni (među njima i Japarov). Demonstracije, koje su bile snažne, ali ne i dugotrajne, rezultirale su svojevrsnim kompromisom koji je doveo do promjena na najvišim državnim položajima, najave prijevremenih predsjedničkih izbora i ponovljenih parlamentarnih izbora. Unatoč tome što je situacija u zemlji (posebno u glavnom gradu) vraćena u stanje relativne stabilnosti, Kirgistan se i dalje bori s ozbiljnim problemima: krizom političkog sustava, socijalnim napetostima i sumornom ekonomskom situacijom koja se dodatno pogoršava posljedicama pandemije COVID-19. Sadašnje stanje stvari predstavlja ozbiljan izazov za Rusiju i Kinu, čiji pojedinačni interesi imaju važan utjecaj na politiku Kirgistana i cijele re...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se