X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Kako riješiti rebus na istoku Europe: Je li federalizacija rješenje za Ukrajinu?

PIŠE:
Objavljeno:

Nedavno je bivša ukrajinska premijerka, Julija Timošenko, prilikom objave svoje kandidature na ukrajinskim predsjedničkim izborima sljedeće godine u proljeće, predložila održavanje referenduma o promjeni vlasti i političkom uređenju zemlje. Prema toj osebujnoj političarki, koja je jedan od favorita na nadolazećim izborima, Ukrajina bi postala svojevrsna "kancelarska republika" u kojoj će poluge moći uživati predsjednik vlade i parlament. Mnogi politički znanstvenici koji prate rad Timošenko i njene političke stranke Sveukrajinskog saveza Domovina (ukr. Batkivshchyna) shvatili su njene izjave kao signal ukrajinskim elitama da treba provesti određenu federalizaciju zemlje. Unatoč činjenici da Timošenko javno opovrgava namjeru da promjeni politički okvir ukrajinske države, njoj bliski suradnici i poznavaoci tvrde kako je ona kao super iskusna političarka odavno shvatila kako jedino proces federalizacije može spasiti Ukrajinu od konačnog sloma i rasula.

Što se smatra pod federalizacijom? Sasvim jasno kazano: federalizacija bi učinkovito okončala sukob u Donbasu i dala bi regijama Donjeck i Luhansk autonomiju, ali se ne bi zaustavila na tome već bi se federalizirala cijela Ukrajina i sve ili mnoge ukrajinske regije bi dobile određenu autonomiju u odnosu na središnju vlast u Kijevu. Federalizacija = regionalizacija = decentralizacija.

Naravno, nije Timošenko jedina pripadnica političke elite koja bi mogla podržavati federalizaciju iliti regionalizaciju zemlje koja bi uzela u obzir etničke i kulturne raznolikosti Ukrajine. Štoviše, već više od četiri godine, tj. od početka ukrajinske krize 2014. predstavnici Europske unije na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel uzaludno su pokušavali pridobiti ukrajinske čelnike nakon Euromajdanske revolucije da prihvate ideju federalizma. Još u kolovozu 2014. kad je rat u Donbasu bio u punom jeku, Merkel je predložila ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku da odmah pokrene proces decentralizacije Ukrajine. Merkel je na zajedničkoj pressici s ukrajinskim vođom izjavila: "Ono što mi u Njemačkoj smatramo federalizmom se zove decentralizacija u Ukrajini. Nema razlike. To je važan korak kako bi se postiglo da se rusko stanovništvo osjeća dijelom Ukrajine i da ostane u Ukrajini. Pozivamo na trenutnu implementaciju ovog scenarija."

U lipnju ove godine je i ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio nešto slično tijekom intervjua austrijskoj tv kući ORF. Naglasio je kako bi federalizacija i odbijanje članstva u NATO savezu mogli riješiti ukrajinski problem. "Podsjetit ću vas, a ovo su stvari koje zna mali broj osoba, ideolozi ukrajinske nezavisnosti, ukrajinski nacionalisti su inzistirali na stvaranju suverene ukrajinske države, neovisne od Rusije, još u 19. stoljeću. Ali mnogi od njih su govorili o potrebi održavanja dobrih veza s Rusijom, potrebi da se formira neovisna ukrajinska država na federalnim principima, itd. Još u 19. stoljeću. Danas, rekao bih da je to jedno od najosjetljivijih unutarnjih pitanja u Ukrajini. I Ukrajina to čini sebi. Što se tiče neutralnog statusa, o tom pitanju će odlučiti ukrajinski narod i ukrajinsko vodstvo. Za nas, za Rusiju, važna stvar je da neće biti vojnih postrojenja u Ukrajini koji bi prijetili našoj sigurnosti, kao što su novi raketni obrambeni sustavi s ciljem osujećivanja našeg nuklearnog potencijala."

Moderni projekt decentralizacije Ukrajine razvijen je od strane provladinih eksperata u danima predsjednikovanja Leonida Kučme tijekom 1990-ih godina. Nekadašnji ukrajinski vođa je ispravno vjerovao kako je iznimno teško očuvati državu u svojim granicama s okvirom unitarne države. Naposljetku, stanovništvo Ukrajine ne čine samo Ukrajinci i zemlja je multietnička i multikulturalna. Ukrajinci jesu najbrojniji narod, ali također su tu i Rusi, Moldavci, Bugari, Rumunji, Poljaci, Mađari. Prema popisu stanovništva iz 2001. Ukrajinci su činili 77% populacije, Rusi 17%, a ostale etničke manjine svaka oko 1%. Većina manjinskih naroda živi u nekoliko regija, tj. na rubnim područjima Ukrajine. Dati, barem tim regijama autonomiju činilo se kao spasonosno rješenje koje bi ojačalo državu. Međutim, nakon što je nakon Narančaste revolucije Viktor Juščenko došao na vlast 2004., projekt regionalizacije je završio u ladici i nastojalo se na njega zaboraviti.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.