Jeruzalem. Sveti grad židova, kršćana i muslimana ima povijesni status i mnoštvo osjetljivih tema. Izrael je ponovno utonuo u krizu na rubu izbijanja treće palestinske intifade nakon što su izraelske snage postavile detektore metala na Brdu Hrama i pokušale proširiti kontrolu nad džamijom Al-Aksa pod krinkom sigurnosti. Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a donesen je stav o podupiranju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog rješenja pitanja grada Jeruzalema. Tada je došao jedan prijedlog koji, iako zvuči ponešto suludo, može doista biti rješenje stalnih prijepora oko Jeruzalema. Monsinjor Simon Kassas, otpravnik poslova u veleposlanstvu Vatikana pri UN-u izložio je vatikanski stav da se Jeruzalemu treba jamčiti međunarodno priznat poseban status kako bi se osigurala sloboda religije svih građana grada, kao i siguran i slobodan pristup svetim mjestima vjernicima svih religija i nacionalnosti.
Brdo Hrama je jedno od nekoliko mjesta u Palestini koje je povijesno bilo upravljano kao posebno područje. Osobito je status quo takvih područja bilo jamčeno tijekom vladavine Osmanskog carstva u 18. i 19. stoljeću, kada se posebna kontrola odvijala nad sedam mjesta u Jeruzalemu i dva mjesta u Betlehemu. Sedam od tih mjesta su kršćanska, a odgovornost za njihovo upravljanje leži u rukama različitih kršćanskih crkava, dok su dva mjesta (Zid plača i džamija Al-Aksa, te grobnica Rahele u Betlehemu) dijeljena u upravi između Židova i muslimana. Status quo znači da je i najmanja promjena morala biti potvrđena od strane svih uključenih dionika, a unilateralno postavljanje detektora se može jasno vidjeti kao kršenje ovog načela koje je nastavilo biti na snazi i nakon nekoliko stoljeća.
Takvu odluku donio je fermanom osmanski sultan Osman III. u 18. stoljeću i služi očuvanju vjerskih mjesta i odgovornosti za upravljanje kršćanskim, muslimanskim i židovskim svetištima u skladu s ugovorom između tri vjerske zajednice. Ipak, ne radi se o jedinstvenom dokumentu, ali je 1929. Lionel George Archer Crust pripremio sažetak osmanskih odluka kao diplomat u britanskom mandatu upravljanja Palestinom. Status quo se odnosi na crkvu Svetog Groba, Deir es-Sultan, Kapelu uznesenja, Grob Djevice Marije, Crkvu rođenja Isusa Krista u Betlehemu, Mliječnu kapelu u Betlehemu, te Kapelu pastirskog polja u Betlehemu.
Zbog toga je reagirao i sam papa Franjo kada je na nedavnom Angelusu na Trgu svetog Petra izrazio duboku zabrinutost oko stanja u Jeruzalemu i snažno zatražio umjerenost i dijalog, moleći se da se sve može riješiti pomirenjem i mirom. Kassas je u New Yorku pri tome ponovio snažnu potporu Vatikana rješenju dviju država u izraelsko-palestinskom sukobu. Da bi se taj proces uspješno ostvario, Izraelci i Palestinci se moraju dogovoriti oko važnih koraka u smanjivanju napetosti i nasilja na terenu. Obje strane moraju odstupiti od takvih djelovanja, uključujući izgradnju nezakonitih naselja koja proturječe iskazanoj predanosti rješenja dviju država. Kassas je ujedno rekao da Vatikan očekuje ujedinjenje političke volje palestinskih frakcija kako bi zajedno djelovali u cilju blagostanja palestinskog naroda.
Vatikan je uporno podupirao osnivanje palestinske države i počeo ju je oslovljavati kao 'država Palestina' još u prosincu 2012. kada je Palestina dobila promatračko mjesto u UN-u, isti status koji ima i Vatikan. Prvi ugovor su dvije vlade potpisale 2015. a Palestinci su otvorili svoje veleposlanstvo pri Svetoj Stolici u siječnju ove godine. Sada se vatikanska diplomacija vidno zainteresirala za Svetu zemlju i političko rješenje ovog dugog sukoba.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
