X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Kako riješiti pitanje centra velikih abrahamskih religija: Može li Jeruzalem opet postati corpus separatum?

PIŠE:
Objavljeno:

Jeruzalem. Sveti grad židova, kršćana i muslimana ima povijesni status i mnoštvo osjetljivih tema. Izrael je ponovno utonuo u krizu na rubu izbijanja treće palestinske intifade nakon što su izraelske snage postavile detektore metala na Brdu Hrama i pokušale proširiti kontrolu nad džamijom Al-Aksa pod krinkom sigurnosti. Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a donesen je stav o podupiranju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog rješenja pitanja grada Jeruzalema. Tada je došao jedan prijedlog koji, iako zvuči ponešto suludo, može doista biti rješenje stalnih prijepora oko Jeruzalema. Monsinjor Simon Kassas, otpravnik poslova u veleposlanstvu Vatikana pri UN-u izložio je vatikanski stav da se Jeruzalemu treba jamčiti međunarodno priznat poseban status kako bi se osigurala sloboda religije svih građana grada, kao i siguran i slobodan pristup svetim mjestima vjernicima svih religija i nacionalnosti.

Brdo Hrama je jedno od nekoliko mjesta u Palestini koje je povijesno bilo upravljano kao posebno područje. Osobito je status quo takvih područja bilo jamčeno tijekom vladavine Osmanskog carstva u 18. i 19. stoljeću, kada se posebna kontrola odvijala nad sedam mjesta u Jeruzalemu i dva mjesta u Betlehemu. Sedam od tih mjesta su kršćanska, a odgovornost za njihovo upravljanje leži u rukama različitih kršćanskih crkava, dok su dva mjesta (Zid plača i džamija Al-Aksa, te grobnica Rahele u Betlehemu) dijeljena u upravi između Židova i muslimana. Status quo znači da je i najmanja promjena morala biti potvrđena od strane svih uključenih dionika, a unilateralno postavljanje detektora se može jasno vidjeti kao kršenje ovog načela koje je nastavilo biti na snazi i nakon nekoliko stoljeća.

Takvu odluku donio je fermanom osmanski sultan Osman III. u 18. stoljeću i služi očuvanju vjerskih mjesta i odgovornosti za upravljanje kršćanskim, muslimanskim i židovskim svetištima u skladu s ugovorom između tri vjerske zajednice. Ipak, ne radi se o jedinstvenom dokumentu, ali je 1929. Lionel George Archer Crust pripremio sažetak osmanskih odluka kao diplomat u britanskom mandatu upravljanja Palestinom. Status quo se odnosi na crkvu Svetog Groba, Deir es-Sultan, Kapelu uznesenja, Grob Djevice Marije, Crkvu rođenja Isusa Krista u Betlehemu, Mliječnu kapelu u Betlehemu, te Kapelu pastirskog polja u Betlehemu.

Zbog toga je reagirao i sam papa Franjo kada je na nedavnom Angelusu na Trgu svetog Petra izrazio duboku zabrinutost oko stanja u Jeruzalemu i snažno zatražio umjerenost i dijalog, moleći se da se sve može riješiti pomirenjem i mirom. Kassas je u New Yorku pri tome ponovio snažnu potporu Vatikana rješenju dviju država u izraelsko-palestinskom sukobu. Da bi se taj proces uspješno ostvario, Izraelci i Palestinci se moraju dogovoriti oko važnih koraka u smanjivanju napetosti i nasilja na terenu. Obje strane moraju odstupiti od takvih djelovanja, uključujući izgradnju nezakonitih naselja koja proturječe iskazanoj predanosti rješenja dviju država. Kassas je ujedno rekao da Vatikan očekuje ujedinjenje političke volje palestinskih frakcija kako bi zajedno djelovali u cilju blagostanja palestinskog naroda.

Vatikan je uporno podupirao osnivanje palestinske države i počeo ju je oslovljavati kao 'država Palestina' još u prosincu 2012. kada je Palestina dobila promatračko mjesto u UN-u, isti status koji ima i Vatikan. Prvi ugovor su dvije vlade potpisale 2015. a Palestinci su otvorili svoje veleposlanstvo pri Svetoj Stolici u siječnju ove godine. Sada se vatikanska diplomacija vidno zainteresirala za Svetu zemlju i političko rješenje ovog dugog sukoba.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, osoba koja je ponajviše zadužena za usmrćivanje dogovora dviju država, je pod teškim međunarodnim pritiskom zbog odluke svoje vlade u zadiranje posebnog statusa vjerskih područja. Izjavio je da je u bliskom kontaktu s Jordanom, tradicionalnim muslimanskim upraviteljem Al Akse, kako bi se pronašlo mirno rješenje sukoba. Jordanska vladajuća dinastija je hašemitska, odnosno njihova loza potječe od plemena Banu Hašem otkuda je i Poslanik Muhamed. Iz toga slijedi njihova velika legitimnost u zaštiti ovog trećeg najsvetijeg mjesta islama. I kršćani su zadovoljni trajnom zaštitom Hašemitske kraljevine Jordan jer ona jamči pravo svim muslimanima slobodan pristup i molitvu u džamiji u skladu sa statusom quo. S druge strane Netanyahu ima nacionalističke ekstremiste koji ga upozoravaju da ne smije odustati od trenutačnih stavova. Ministar obrazovanja Naftali Bennett, koji je i čelnik ultraradikalne stranke Židovski dom, upozorio je na opasnost izraelske kapitulacije koja bi mogla štetiti izraelskoj moći odvraćanja i ugroziti živote posjetitelja, vjernika i redarstvenika.

Vatikansko propitivanje statusa quo navodi i na razmišljanje o uobičajenom statusu Jeruzalema. Dok međunarodna zajednica smatra Istočni Jeruzalem, uključujući cjelokupan Stari grad, dijelom okupiranih palestinskih teritorija, niti jedan dio grada nije priznat kao teritorij Izraela ili Palestine. Pod UN-ovim planom podjele kojega je Opća skupština UN-a prihvatila 1947. Jeruzalem je trebao postati corpus separatum pod upravom UN-a. U ratu 1948. novonastale izraelske snage okupirale su zapadni dio grada, dok je istočne predjele zaposjeo Jordan. Međunarodna zajednica ističe pravni status Jeruzalema i odbija priznati izraelsku suverenost nad gradom. Izraelci se ne obaziru na to, dapače 1967. tijekom Šestodnevnog rata, Izrael je proširio svoju jurisdikciju i upravu nad Istočnim Jeruzalemom, osnivajući nove općinske granice.
Izrael je 2010. prihvatio zakon kojim se Jeruzalemu daje status najvišeg nacionalnog prioriteta. Ovaj zakon predviđa izgradnju diljem grada, pružanje financijske pomoći i porezne olakšice građanima koji žele doseliti ili ostati u gradu, te imaju subvencije na polju stanovanja, infrastrukture, obrazovanja, zaposlenja, poslovanja, turizma i kulture. Stav je tog zakona da se šalje jasna i nedvosmislena politička poruka kako Jeruzalem neće biti podijeljen i da cjelokupna palestinska i međunarodna javnost moraju prihvatiti izraelsku suverenost nad gradom. Među tim izgradnjama jesu i ona u muslimanskim četvrtima, a Palestinci smatraju Jeruzalem glavnim gradom palestinske države. Mnogobrojni razgovori vođeni su oko toga, ali nakon što je 2014. Netanyahu opet ponovio da Jeruzalem nikad neće biti podijeljen postaje jasno da Izraelci nemaju nikakve namjere za poštivanjem međunarodnih odluka.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.