Odnos između SAD-a i Saudijske Arabije već je desetljećima enigmatičan i govori jako puno o surovoj praktičnosti geopolitike. Naime, SAD djelomično svoj vanjskopolitički utjecaj u svijetu širi i na način da svojom ekonomskom snagom nastoje države natjerati da se pridržavaju pojedinih vrednota za koje u SAD-u tvrde da su univerzalne.
Te vrednote su u prvom redu demokracija i poštivanje ljudskih prava. Ako neka zemlja počne ozbiljnije kršiti principe demokracije i ljudskih prava, onda SAD kreće u "akciju" te na spomenutu zemlju počinje vršiti pritisak na razne načine - počevši s ekonomskim sankcijama, političkim pritiscima pa sve do direktne vojne intervencije.
Selektivni angažmani globalnog širitelja demokracijePo tom načelu SAD je preuzeo funkciju globalnog policajca koji će se angažirati svaki put kada neka zemlja, bilo gdje na svijetu, krene u gušenje demokracije ili ljudskih prava. Tako to zvuči u principu, je li zaista tako? Ne, situacija je zapravo vrlo drugačija jer SAD svoja globalna pravila ne primjenjuje na svoje saveznike gdje se tolerira i nedostatak demokracije i nedostatak ljudskih prava.
Od svih primjera najbolji je upravo onaj o odnosu između SAD-a i Saudijske Arabije. Naime, Saudijska Arabija je čista suprotnost onog za što se SAD navodno zauzima. U Saudijskoj Arabiji ne postoji demokracija, a ljudska prava se krše kao vjerojatno nigdje drugdje na svijetu.
Dakako, tu dolazimo do okrutne praktičnosti vanjske politike. Saudijska Arabija je energetska velesila, zemlja koja ima ogromne zalihe nafte i SAD ne želi ni slučajno ugroziti saveznički odnos koji postoji između Rijada i Washingtona.
Naravno, po tom ključu operiraju sve velike sile - toleriraju se kojekakvi režimi sve dok su isti podobni i njima naklonjeni. Razlika je jedina u tome što druge svjetske sile, poput Rusije i Kine, niti ne nastoje sebe prikazati nekakvim čuvarima demokracije i ljudskih prava, dok se u slučaju SAD-a priče o globalnoj zaštiti tzv. "univerzalnih prava" svode samo na praznu retoriku, ali i opasnu retoriku jer SAD, izgradivši sebi takav imidž, može svaku (njima nepodobnu) vlast proglasiti režimom i pokrenuti opću kampanju rušenja iste.
Embargo i kriza 1973: Vrijeme kada su odnosi između Rijada i Washingtona bili sve samo ne idiličniNo, kada govorimo o savezničkom odnosu između SAD-a i Saudijske Arabije, onda treba spomenuti kako odnosi nisu baš uvijek bili saveznički (pitanje je jesu li i sada ili je sve skupa samo dobro uigrana predstava za globalnu javnost, no vrijeme će pokazati).
Poznato je da i danas postoje razmirice između Rijada i Washingtona po pitanju stvari kao što su cijena nafte pa i vanjska politika. Nadalje, tu je i prijetnja iz SAD-a da bi se Saudijsku Arabiju moglo prozvati za odgovornost u napadu na SAD 11. rujna 2001. (vidi: Povijes...
Te vrednote su u prvom redu demokracija i poštivanje ljudskih prava. Ako neka zemlja počne ozbiljnije kršiti principe demokracije i ljudskih prava, onda SAD kreće u "akciju" te na spomenutu zemlju počinje vršiti pritisak na razne načine - počevši s ekonomskim sankcijama, političkim pritiscima pa sve do direktne vojne intervencije.
Selektivni angažmani globalnog širitelja demokracijePo tom načelu SAD je preuzeo funkciju globalnog policajca koji će se angažirati svaki put kada neka zemlja, bilo gdje na svijetu, krene u gušenje demokracije ili ljudskih prava. Tako to zvuči u principu, je li zaista tako? Ne, situacija je zapravo vrlo drugačija jer SAD svoja globalna pravila ne primjenjuje na svoje saveznike gdje se tolerira i nedostatak demokracije i nedostatak ljudskih prava.
Od svih primjera najbolji je upravo onaj o odnosu između SAD-a i Saudijske Arabije. Naime, Saudijska Arabija je čista suprotnost onog za što se SAD navodno zauzima. U Saudijskoj Arabiji ne postoji demokracija, a ljudska prava se krše kao vjerojatno nigdje drugdje na svijetu.
Dakako, tu dolazimo do okrutne praktičnosti vanjske politike. Saudijska Arabija je energetska velesila, zemlja koja ima ogromne zalihe nafte i SAD ne želi ni slučajno ugroziti saveznički odnos koji postoji između Rijada i Washingtona.
Naravno, po tom ključu operiraju sve velike sile - toleriraju se kojekakvi režimi sve dok su isti podobni i njima naklonjeni. Razlika je jedina u tome što druge svjetske sile, poput Rusije i Kine, niti ne nastoje sebe prikazati nekakvim čuvarima demokracije i ljudskih prava, dok se u slučaju SAD-a priče o globalnoj zaštiti tzv. "univerzalnih prava" svode samo na praznu retoriku, ali i opasnu retoriku jer SAD, izgradivši sebi takav imidž, može svaku (njima nepodobnu) vlast proglasiti režimom i pokrenuti opću kampanju rušenja iste.
Embargo i kriza 1973: Vrijeme kada su odnosi između Rijada i Washingtona bili sve samo ne idiličniNo, kada govorimo o savezničkom odnosu između SAD-a i Saudijske Arabije, onda treba spomenuti kako odnosi nisu baš uvijek bili saveznički (pitanje je jesu li i sada ili je sve skupa samo dobro uigrana predstava za globalnu javnost, no vrijeme će pokazati).
Poznato je da i danas postoje razmirice između Rijada i Washingtona po pitanju stvari kao što su cijena nafte pa i vanjska politika. Nadalje, tu je i prijetnja iz SAD-a da bi se Saudijsku Arabiju moglo prozvati za odgovornost u napadu na SAD 11. rujna 2001. (vidi: Povijes...
