Možda ste čitali pripovijetku Preobrazba za lektiru u srednjoj školi, možda kasnije, ali puno razumijevanje ovog remekdjela Franza Kafke imat ćete tek onda kada vam život to razumijevanje ponudi, prije ili kasnije. Ako pak metamorfoza jadnog Gregora Samse na vas ne ostavlja jedan znatno neugodniji osjećaj od "obične nelagode" onda se možete smatrati sretnima jer to znači da surovija strana života još nije došla po vas ili kroz ovaj život prolazite relativno privilegirano.
Dobra umjetnost, a to se naročito odnosi na književnost, je ona koja će u vama potaknuti osjećaje i promišljanja koja ne moraju nužno biti ugodna, štoviše, ti osjećaji ponekad mogu biti toliko jaki da će s vama ostati permanentno.
Oprezna osoba može ih vješto izbjegavati na svakom koraku, i pritom proživjeti život lišen svih tih tereta, no to onda i nije neki život ako je sposobnost osjećanja ono što nas čini toliko posebnima.
Kafka je pisac koji nam te osjećaje donosi u svakom svom djelu, ali njegova Preobrazba važna je danas u istoj, ako ne i većoj, mjeri nego kada je prvi puta tiskana prije više od sto godina, 1915. godine.
Gregor Samsa, nakon života kojeg je provodio kao eksploatirani žohar, jedno jutro se i probudio kao taj insekt. Sto godina kasnije ljudi i dalje žive kao Kafkini žohari i očekuju ih slična buđenja, ne u fizičkom tijelu žohara, ali u istim mislima o prebolnoj spoznaji da život odlazi u vječitu jurnjavu za interese kapitalističkog stroja koji pojedinca mrvi i koristi ga do samoga kraja.
Kafka je precizno i na jedan savršeno simboličan način opisao ne samo teškoću života radnika već i popratne užase koji proizlaze. Preobrazba je priča i o otuđenju, neopisivoj samoći, okrutnosti egzistencije, ali ponajviše - kako i sam naziv kaže - o preobrazbi pojedinca.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
