Jedna noć koja i dalje mijenja svijet: Oktobarska revolucija, njena važnost 100 godina kasnije i pitanje koje se i dalje nameće - kako okončati kapitalističku eksploataciju?

Oktobarska revolucija. Od same spomeni iste neke će uhvatiti nervoza, drugima će se pak ozariti se lice kao da su sami u njoj sudjelovali, treći će relativizirati njen uspjeh, četvrti će biti vođeni nagonom da se obračunaju sa svakim tko je spominje, peti će o njoj znati samo najosnovnije. No, svi redom imaju neke osjećaje kada se spomene Oktobar 1917., što nije mala stvar za jedan događaj koji se dogodio prije točno sto godina.

Oko 2 sata u noći 26. oktobra (odnosno oko 2 sata u noći 8. novembra prema gregorijanskom kalendaru, otprilike kada je i ovaj tekst pisan) boljševičke snage ušle su u Zimsku palaču. Neko kraće vrijeme potrajalo je puškaranje, no uskoro se kabinet tadašnje privremene Vlade predao.

Dakako, Sovjeti su kasnijih godina, prigodno, cijelu situaciju te noći dodatno dramatizirali na način da ona izgleda što je "povjesnije" moguće. Sovjetski povjesničari i dužnosnici nastojali su od Oktobarske revolucije stvoriti herojski mit, od oružane pobune koju je slavno najavila krstarica Aurora ispaljujući prazan hitac točno u 21:45 prethodne noći, 25. oktobra, pa sve do velikog klimaksa, upada u Zimsku palaču.
Krstarica Aurora Danas se povjesničari slažu da je slavna noć ipak bila donekle manje dramatična no što su je zabilježili u to vrijeme. Primjerice, otpor u Zimskoj palači bio je manji no što se pisalo u narednim godinama (i snimalo u kultnim filmovima kao što je "Oktobar: Deset dana koji su potresli svijet" Sergeja Eisensteina).
Revolucija - koju se također naziva i Boljševička revolucija ili pak Ruska revolucija - ipak je ostala zapamćena primarno onako kako je kasnije pripovijedana, kao jedan herojski mit drugačiji od svih prethodnih mitova.

No, kada govorimo o Oktobarskoj revoluciji ne govorimo samo o njenom ideološkom značaju, koji je ogroman, već i o trenutku formiranja jedne nove države. SSSR je izgrađen na temeljima Oktobarske revolucije u istoj mjeri koliko su i brojne druge zemlje izgrađene na svojim mitovima, a državotvornih mitova imamo u izobilju - daleko većih i fiktivnijih mitova no što su bili događaji jedne noći u oktobru.
Oktobarsku revoluciju stoga danas možemo promatrati na razne načine - gore spomenuti naglasak na realizam kontra pletenja mita je jedan od. S druge strane Oktobarska revolucija definitivno nije mit kada je promatramo kao veliku prekretnicu u ljudskoj povijesti.

Ako je Oktobarska revolucija bila potres onda se podrhtavanja tog potresa osjećaju još i dan danas, 100 godina kasnije.

Ako događaje gledamo samo u okviru Rusije, onda je to jedna od revolucija, no, kao što i znamo, najveća važnost Oktobarske revolucije njen je internacionalistički efekt, implementacija marksističke ideje oslobađanja proletarijata, potlačene masovne klase - bilo da je riječ o "ispravnoj" ili "neispravnoj" implementaciji.
Ipak, bila je to prva implementacija tog tipa - prva socijalistička revolucija koja je stvorila prvu socijalističku zemlju na svijetu na temelju ideja Karla Marxa.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.