Japanski demografski izazovi i jezive ideje: Staraca je sve više, sistem je neodrživ, a neki mladi intelektualci predlažu konačna rješenja

Demografski problemi pojedinih razvijenih azijskih zemalja, naročito Japana, već su godinama poznati, no isto tako valja istaknuti kako oni s godinama postaju sve veći. Mladih, radno sposobnih ljudi, sve je manje, a umirovljenika sve više. Povrh toga životni vijek ljudi postaje sve dulji što pak znači da i sami umirovljenici duže primaju svoje mirovine. Dakako, to je novac kojeg su sami najčešće zaradili uplaćujući u mirovinski fond za vrijeme radnog vijeka i tu - u idealnom svijetu - ne bi smjelo biti nikakvih problema.

Jasno, svijet nije idealan, ni u Japanu, stoga imamo sustav koji jednostavno više nije u stanju podnijeti toliki teret umirovljenika. I što učiniti? U Europi je problem poprilično sličan i zadnjih godina ga se rješava kroz imigraciju. Dakako, do sada je vjerojatno svima jasno da Europa privlači migrante kako bi s njima popunila sve veće rupe na tržištu rada, a ne iz altruizma prema siromaštvu zemalja tzv. Trećeg svijeta.

Ali zašto onda zemlje poput Južne Koreje i Japana ne učine isto? Jednog dana možda i hoće, odnosno morat će, barem pokušati, ali danas... Još uvijek nisu baš voljni. Nema smisla okolišati - očito je da Japan i neke azijske zemlje imaju dosta "problema" s imigrantima, odnosno jednostavno ih ne vole baš previše.

Dakako, zadnji koji bi trebali Japanu držati bilo kakve lekcije o toleranciji prema migrantima smo "mi". Naime, prema istraživanju organizacije Gallup, prvih šest zemalja s najmanjom tolerancijom prema migrantima su (ovim redom): Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska, BiH, Crna Gora (!).

U slučaju Japana, mogli bismo to tako reći, jednostavno nije stasala politika koja bi probleme demografije i tržišta rada rješavala na način kako ga riješava jedna Njemačka.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.