Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro dao je novu dozvolu za napade na domorodačko stanovništvo u Brazilu. Prije nego što je došao na vlast 2019. godine, nije bilo jasno što želi izgraditi, ali je točno znao koga i što želi uništiti: autohtone ljude i amazonsku prašumu. Otkako je postao predsjednik, bivši kapetan vojske, koji je služio pod zadnjim vojnim diktatorom zemlje, vodio je rat bez presedana protiv okoliša i ljudi koji ga štite. Mnoštvo zakona protiv autohtonog stanovništva, eskalirano nasilje i ubojstva branitelja domorodačke zemlje, te pandemija COVID-19 ugrozili su postojanje izvornog naroda Brazila, amazonske prašume i budućnost planeta.
Pod Bolsonarovim nadzorom, oko 20.000 četvornih kilometara Amazone je iskrčeno, uglavnom zbog požara uzrokovanih stočarskom i drvnom industrijom. Uništenje amazonske prašume gura njezin biom prema nepovratnoj prijelomnoj točki u kojoj se neće moći obnoviti i čini Amazonu nenastanjivom za autohtone ljude. U međuvremenu, 2021. znanstvenici su otkrili da Amazona po prvi put emitira više CO2 nego što ga je apsorbirala. Čini se da Amazona – koja se često reklamira kao 'pluća planeta' zbog kisika koju stvara – umire brže nego što raste.
Ali starosjedioci, koji ovu šumu nazivaju svojim domom, odbijaju nestati. Krajem kolovoza 2021. crvena se prašina podigla poput dima iza nogu oko 6000 starosjedilaca koji su marširali glavnom šetnicom okruženom brazilskim Vrhovnim sudom, Kongresom i predsjedničkom palačom u glavnom gradu Brasiliji. Sto sedamdeset i šest različitih starosjedilačkih skupina iz svake regije zemlje stiglo je u kamp Luta pela Vida (pokret borbe za život) kako bi prosvjedovali protiv vlastitog brisanja. Ova domorodačka mobilizacija, koja je najveća u povijesti, razbila je čaroliju nepovredivosti oko institucija moći koje su stoljećima isključivale autohtone ljude iz procesa donošenja odluka u Brazilu.
Autohtoni ljudi čine petu najveću etničku skupinu Brazila, s oko 800.000 pojedinaca. Ovo je jedina kategorija brazilske 'rasne' klasifikacije koja se ne temelji na boji kože, već na kulturnoj i etničkoj pripadnosti. To je najstarija etnička skupina u zemlji, no danas je njezino stanovništvo uglavnom smješteno u okolini amazonskog bazena unutar Amazonske prašume, ali i u raznim rezervatima u pet geografskih regija. U usporedbi s ukupnom populacijom zemlje, broj bi se mogao činiti malim, ali milijuni Brazilaca zapravo imaju autohtono podrijetlo. To se dogodilo uglavnom zbog miješanja autohtonih plemena s kolonijalnim naseljenicima. U Brazilu se govori oko 180 domaćih ili autohtonih jezika od strane 160 tisuća ljudi, a mnogi od njih imaju ugrožen status. Većina domorodaca može komunicirati na portugalskom, a plemena u rezervatima imaju svoj materinji jezik, a portugalski se podučava u školama. Danas u autohtonim rezervatima živi 517 tisuća ljudi.
Imaju prvaka u Joêniji Wapichana, prvoj domorodačkoj odvjetnici i članici Kongresa. Ona poziva na 'političku obnovu' brazilskih i domorodačkih prava. I pomogla je u vođenju pokreta domorodačkog stanovništva na nacionalnoj i međunarodnoj razini s APIB-om. APIB je moćan alat za ujedinjenje autohtonih naroda u zemlji. Autohtoni Brazilci čine mali dio brazilske populacije – oko 900 000 domorodačkih naroda danas živi u zemlji od 211 milijuna – ali posjeduju široku raznolikost jezika i kulture kakva se ne vidi u većini modernih zemalja. I sada su ujedinjeni u zajedničkom cilju protiv Bolsonarove ratobornosti i moćnih sila koje su ga dovele na vlast. APIB je 9. kolovoza ove godine podnio tužbu Međunarodnom kaznenom sudu optužujući Bolsonara za genocid. To je prvi put u povijesti MKS-a da se autohtoni narod zapadne hemisfere brani, uz pomoć autohtonih odvjetnika, od zločina protiv čovječnosti u Haagu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
