Strateški savez Ruske Federacije i Bolivarske Republike Venezuele nastavlja se i dalje razvijati u promjenjivima geopolitičkim odnosima koji su obilježeni napetostima između Rusije i NATO-a, krizama na Dalekom istoku te ratovima u Donbasu i Siriji. Usprkos nestašicama proizvoda široke potrošnje i nemirima između vladajućih socijalističkih vlasti i desničarske oporbe koji prijete čak građanskim ratom (iako je situacija u zadnje vrijeme nešto stabilnija), Moskva i dalje pruža potporu administraciji Nicolasa Maduro.
Odnosi Venezuele i Rusije bili su najvidljivije i najbombastičnije razvijani posljednja skoro dva desetljeća otkada je 1999. u venezuelansku predsjedničku palaču Miraflores sjeo legendarni ljevičarski predsjednik Hugo Chavez. Chavez je bio glavni zagovornik ruskog proboja na Zapad. Venezuela je ruske kreatore politike zainteresirala zbog nafte ali i izvoza oružja, a Rusija Venezuelance zbog traženja alternativa "Ujaku Samu".
U jesen 2008. Rusi su poslali bombardere Tu-160 da izvode trening letove, a kasnije su mornarice obiju država održale zajedničke vojne vježbe u Karipskom moru. To su bile prve ruske vojne vježbe u Zapadnoj hemisferi nakon pada SSSR-a. Na rusko zadovoljstvo Chavez je 2009. objavio da će Venezuela priznati neovisnu Abhaziju i Južnu Osetiju i uspostaviti diplomatske odnose. Odnosi Vladimira Putina i Chaveza bili su posebno srdačni i bliski. Odnosi Madura i Putina nisu tako bliski, ali su i dalje saveznički.
Dvojica vođa održali su brojne telefonske razgovore koji su značajni jer su vodili do zajedničkih projekata. U svibnju je telefonski dogovoreno da će Rusija opskrbiti Venezuelu sa 600 000 tona pšenice (60 000 tona mjesečno). Uvoz pšenice će biti razmjena za uspostavu pet novih tvrtki u Venezueli za proizvodnju industrijskih vozila. Npr. u srpnju ove godine Putin je pohvalio Venezuelu kao drugog najvećeg ruskog trgovinskog partnera u Latinskoj Americi. Iako Rusija zaostaje u trgovinskoj suradnji u usporedbi s Kinom, Moskva i Caracas potpisali su ukupno 240 sporazuma u trgovini, obrazovanju, naoružanju i vojnoj opremi, ekologiji, itd. Trgovinska razmjena dvije zemlje 2015. iznosila je 338.9 milijuna $.
Osim toga, do 2025. karipska država mogla bi postati najveće tržište za rusku vojnu industriju. Procjenjuje se da je do sada Caracas kupio oružja u vrijednosti više od 4 milijarde $. Venezuelanci su kupili različita ruska oružja od ratnih zrakoplova, tenkova, oklopnih vozila do pušaka: kalašnjikova i dragunova. Zbog ekonomske krize Venezuelanci ne mogu trenutno kupovati ogromne količine ruske vojne opreme, ali i kupnja se i dalje nastavlja zajedno s nabavkama iz Kine. U svibnju 2017. izviješteno je da je Caracas nabavio 5000 komada lakog protuzračnog sustava MANPADs.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
