X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Izraelci pokušavaju srušiti Palestinsku samoupravu: mogu li ju Europljani spasiti?

PIŠE:
Objavljeno:

Iako Bijela kuća tek treba otkriti predsjednikov plan za izraelsko-palestinski mir, Donald Trump je jasno dao do znanja kako taj plan uključuje priznavanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i ignorira povijesni muslimansko-arapsko-palestinski biljeg grada. Kako bi pojasnio još više, na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Trump je najavio premještanje američkog veleposlanstva u taj grad prije nego počnu bilo kakve rasprave i budućnosti Jeruzalema. Ujedno je svjetskoj javnosti poručio da Izrael želi mir, a Palestinci će 'htjeti mir' ili Amerikanci više neće sudjelovati u tim pregovorima. Čini se da je američki predsjednik zaboravio kako je zbog svoje nagle odluke o Jeruzalemu Palestince ostavio bez ikakvih opcija te da su oni zaključili kako ne žele ništa s njim.

No, daleko je zanimljivije kako Trump zna da Izraelci žele mir; možda nije imao vremena pogledati nedavne odluke Obrazovnog odbora Knesseta koji postavlja izraelski suverenitet nad akademske institucije na Zapadnoj obali. Odluka se očekuje na raspravi u Knessetu vrlo skoro. Trenutačni izraelski zakon ne odnosi se na ustanove koje djeluju na teritoriju koje je Izrael okupirao 1967. godine, pa tako ni obrazovne institucije. Novim zakonom bi se posebna vijeća, koja su stvorena za upravljanje izraelskim institucijama na okupiranom području, ukinula, a vrlo vjerojatno bi se svi fakulteti i škole koje ne djeluju po međunarodnim akademskim standardima zatvorili. Na čelu tog Vijeća za visoko obrazovanje je ministar obrazovanja Naftali Bennett, ujedno predsjednik radikalne izraelske stranke HaBayit HaYehudi (Izraelski dom), koja zagovara izgradnju međunarodno nezakonitih izraelskih naselja na Zapadnoj obali. Njegov stranački kolega i zastupnik u Knessetu Shuli Mualem-Rafaeli autor je prijedloga zakona, koji je izjavio da u prijedlogu postoji i jasna sastavnica nametanja suverenosti, kao i pridržavanja akademskih pravila. Zanimljivo, brojni akademski građani koji bi trebali potpasti pod izraelske suverene zakone nemaju ama baš nikakvih građanskih ni političkih prava u Državi Izrael.

Zakonodavstvo koje je pedeset godina stvaralo razdjelnicu između suverenog Izraela i okupiranih teritorija jasno nije ograničeno samo na akademska pitanja. Razna ministarska vijeća predlažu na desetke zakona vezana za izraelske naseobine. Nova pravila odražavaju vladinu politiku nastavka izgradnje naselja u svim dijelovima Države Izrael, uključujući Judeju i Samariju odnosno Zapadnu obalu, sve pod mišlju kako nema okupirane države na okupiranim područjima. Zapravo, Izrael ionako odbacuje riječ okupacija. Prijedlozi zakona stižu u područjima obrazovanja, obrane, poljoprivrede i turizma. Pravnici, međutim, upozoravaju kako se parlamentarne odluke odnose samo na državni suvereni teritorij, te ne može nametati svoj zakon, pravosuđe i upravu na Zapadnu obalu. Ovako se čini da Izraelci pripremaju potpuni suvereni napad na Palestinsku samoupravu.

Europski vođe se slažu da izraelsko pravosuđe i izvršna vlast nemaju što raditi na okupiranim područjima. U Bruxellesu se inzistira na rješenju dviju država i smatraju kako ovakvi potezi nikako ne idu u tom smjeru. Danski parlament je tako krajem siječnja izglasao zakon kojim se naselja izdvajaju iz svih ugovora između Danske i Izraela, te se jačaju smjernice ulaganja u javne i privatne fondove na okupiranom području. Ujedno su podržali inicijativu Visokog povjerenika za ljudska prava UN-a koji stvara crnu listu kompanija koje surađuju s nezakonitim izraelskim naseljima na Zapadnoj obali.

Na zahtjev Norveške, Europska Unija je 31. siječnja održala hitan sastanak u Bruxellesu Ad Hoc Odbora za vezu, koji koordinira razvojnu pomoć palestinskom narodu. Donatori ove grupe su se sastali u rujnu, na marginama Opće skupštine UN-a u New Yorku, s temom mogućeg raspada Palestinske samouprave. Sada su stvari puno složenije. Ovaj odbor je nastao nakon Dogovora u Oslu i jedno je od kritičnih europskih institucija za održavanje djelovanja Palestinske samouprave, a trenutačno i rada palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa. Susret se održao dan nakon što je Trump u svom govoru naciji rekao kako će američka strana pomoć ići samo za američke interese i samo prijateljima Amerike, što je jasna poruka Abasu.

Značajno smanjivanje financijskih sredstava imalo bi teške posljedice za djelovanje Palestinske samouprave, uključujući njegove sigurnosne snage, te bi ugrozilo sigurnosnu suradnju s Izraelom i omogućilo bolje i češće protuizraelske napade, kao i izraelske protunapade. Europske zemlje plaćaju specifične projekte kako bi spriječili da novac ne nestane na bankovnim računima pojedinih Palestinaca. I Sjedinjene Države rade isto. Kongres je 2017. godine odobrio skoro 330 milijuna dolara za pokrivanje dugova Palestinske samouprave Izraelskoj kompaniji za električnu energiju, a dio je stavljan na račun bolnica u Istočnom Jeruzalemu. Nije još jasno kakva će biti američka ekonomska pomoć Palestini u novoj fiskalnoj godini, hoće li Trump izvršiti svoju prijetnju i zamrznuti sve financiranje, ili će samo smanjiti svoju pomoć.

Naravno, europski vanjskopolitički ministri neće izvaditi novčanike svojih država i pokriti deficite stotine milijuna dolara ako se Amerikanci povuku. Tijekom proteklih četiri godine, europska pomoć Palestincima je postepeno opadala, ali ne kao kazna Ramali. I sami Palestinci shvaćaju da je manjak od nekih 300 milijuna dolara pomoći vezano za gospodarsku krizu u Grčkoj i procese štednje, kao i posljedica Brexita. Manjak novca može ozbiljno naštetiti palestinskom gospodarstvu i proizvesti humanitarnu krizu za dva milijuna Palestinaca u Pojasu Gaze. Izraelci se neće potruditi pomoći, iako se govori o nekim oblicima smanjivanja izraelskih restrikcija za palestinske građane. Pitanje je sada kako će Izraelci surađivati s Europljanima, koji se vide kao jedinim zapadnim saveznikom Abasa. Otkako su potpisani Ugovori iz Osla prije 25 godina, Izrael je odbio bilo kakve europske napore za uključenjem u izraelsko-palestinski mirovni proces. Izrael je bojkotirao Parišku konferenciju za mir na Bliskom istoku u lipnju 2016. godine koju je sazvao tadašnji francuski predsjednik Francois Hollande. Premijer Benjamin Netanyahu gleda na europske države kao prijatelje Palestinaca, pa je prošle godine opisao europsko vodstvo i njihov pristup Izraelu 'ludim'.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.