Irački premijer Hajder al-Abadi dozvolio je ulazak četrdeset tisuća sunitskih boraca u Narodne mobilizacijske jedinice, snage koje su do sada bile gotovo isključivo šijitske. Sada sve više sunita želi ući u sastave te jedinice. Ako bi Narodne mobilizacijske jedinice doista uključile Iračane svih etničkih skupina i vjerskih denominacija, onda bi imale sposobnost postati nacionalnom institucijom, cijenjenom od svih. Prisustvo 40 tisuća sunitskih boraca stoga predstavlja važnu i nužnu ravnotežu u tim jedinicama, a ujedno sprječava da vojska postane poljem sukoba između političkih blokova.
Još u lipnju prošle godine predsjednik iračkog parlamenta Salim al-Džaburi izjavio je kako suniti teško smatraju mogućim ulazak u Narodne mobilizacijske jedinice, kao i da vrata za njih u tim jedinicama nisu otvorena. Ali, iračka je vlada vjerovala da je potrebno službeno uključiti sunitske borce u borbi protiv Daeša (ISIL, tzv. Islamska država). Abadijeva odluka stremi promjeni javnog imidža ovih jedinica kao isključivo šijitske borbene organizacije. Otkako je Abadi pokrenuo inicijative za organiziranjem svih Iračana protiv terorističke prijetnje, iračke vojne snage počele su ostvarivati uspjehe i oslobađati gradove koji su bili pod upravom drumskih razbojnika i sadista koji se okupljaju pod fanatičnim idejama vehabitsko-selafističkog militarizma.
Čini se da su u Narodnim mobilizacijskim jedinicama potrebu promjene imidža shvatili i prije Abadijeve odluke. Glasnogovornik skupine Karim al-Nuri nebrojeno je puta potvrdio da su se sunitski borci priključili jedinicama još prije nekoliko mjeseci. Njihovu prisutnost je opisao pozitivnom i potrebnom te naglasio da se područja moraju osloboditi od strane njihovih žitelja, jer oni znaju geografiju i detalje vezane za osobe koji su se priključili Daešu, kao i informacije o lokaciji terorista i skladištima oružja. Naime, Daeš se utaborio u sunitskim provincijama Iraka na zapadu i sjeverozapadu zemlje, gdje je stekao uporište lokalnih sunitskih šeika koji su se oduprijeli šijitskoj vlasti u Bagdadu.
I dok u jedinicama vlada složnost svih Iračana, neki sunitski političari i dalje pokušavaju obeshrabriti moral boraca u borbi protiv terorizma, pa ih čak i omalovažavaju, dok središnja vlada pokušava igrati na domoljublje pa ukazuje na važnost obrane vlastite domovine. Irački je parlament prošle godine izradio prijedlog zakona o stvaranju Nacionalne garde. Dodavanjem sunitskih boraca Narodnim mobilizacijskim jedinicama čini te jedinice sposobnim da postanu jezgra Nacionalne garde. Prijedlog zakona je izazvao razmirice među političkim strankama, pa parlament nije odredio datum kada bi se moglo krenuti u izglasavanje tog zakona.
Abadi podržava prijedlog zakona koji bi trebao donijeti ravnotežu temeljenu i na političkim dogovorima, kao i na pravima temeljenim na demografskim proporcijama. Time bi na svakih milijun Iračana Nacionalna garda imala pet tisuća sunitskih boraca. Borba sunitskih i šijitskih Iračana i zajedničko oslobađanje sunitskih gradova pomaže u odnosima dviju islamskih denominacija i zatvara razdor koji šteti iračkoj državnosti i opstojnosti. Sunitski borci će biti stacionirani u provincijama Anbar, Salahudin i Nineva, a kasnije će im se pridružiti još deset tisuća sunitskih vojnika. Pretpostavlja se da među 16 tisuća iračkih boraca i policijskih časnika koje je obučavala koalicija predvođena SAD-om ima i oko 4400 sunita. Njihovo obučavanje je uključivalo gerilsko ratovanje razminiravanje, rukovanje s improviziranim eksplozivnim napravama, operacije spašavanja na bojištu te ostale važne vojne vještine potrebne iračkim sigurnosnim snagama u njihovoj borbi protiv Daeša (ISIL).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
