Tisuće ljudi izašli su na ulice nekoliko gradova diljem Kine, došlo je i do sukoba s policijom, prenosi list Times of India. Veliki prosvjedi izbili su nekoliko dana nakon što je vrh Komunističke partije iz politbiroa isključio političara po imenu Bo Xilai. Xilaia su optužili za korupciju, a njegovu suprugu da je sudjelovala u ubojstvo britanskog državljanina. No, mnogi Kinezi ne vjeruju u ove službene navode i tvrde da se radi o orkestriranom izgonu Xilaia iz visoke politike.
Od Xilaia se očekivalo da će ove godine napredovati u sam vrh izvršne vlasti - takav proces su podržali mnogi stanovnici, naročito radnici. Za razliku od aktualnih šefova partije, koji se godinama sve više udaljavaju od socijalističkih principa i priklanjaju kapitalizmu, Bo Xilai bio je drugačijih ideala.
Xilai je postao glavni predstavnik tzv. "nove kineske ljevice", sastavljene od Maoista i socijal-demokrata koji su duboko razočarani uvođenjem tržišne ekonomije i sve većeg jaza između bogatih i siromašnih.
Nema sumnje kako su mnogi kineski radnici upravo u Bo Xilaiu vidjeli simbol borbe za očuvanje egalitarnih vrijednosti u zemlji.
Bo Xilai je u periodu 2004-2007 obnašao dužnost ministra ekonomije, nakon toga je postavljen za glavnog upravitelja grada Chongqing i cijele metropolitanske provincije (oko 29 milijuna ljudi).
Ovdje je Xilai dobio priliku istaknuti svoje ideološke smjernice - za vrijeme njegove uprave pokrenuo je brojne maoističke kampanje u svrhu oživljavanja "crvene kulture", uključujući promociju učenja Mao Ce-tunga, pjevanje "revolucionarnih" pjesama, poticanje studenata da uz redovne studije rade na polju itd.
Xilai se zavjetovao da će vratiti marksističke ideale u Chongqing, što mu je osiguralo brojne simpatije diljem Kine.
Dok mu je rasla popularnost među narodom, nema sumnje da je također rastao i strah među najvišim dužnosnicima Komunističke partije.
Već dugi niz godina jednostranački "komunistički" sistem u Kini služi isključivo za autoritativnu kontrolu radnika koji su u međuvremenu postali izvor jeftine radne snage za zapadne, ali i domaće, kapitaliste.
Monolitna "crvena" elita očito se prestrašila retorike kojom je Xilai pridobio simpatije naroda i stoga su ga se - dok je još vrijeme - nastojali riješiti. No, izgleda da je njegov izgon možda ipak došao prekasno - zbog izbacivanja Xilai iz politbiroa Kina ovih dana proživljava najveću političku krizu još od prosvjeda na Tiananmenskom trgu 1989. Bliska i daleka povijest su sklone reviziji, stoga ne čudi da danas mnogi imaju potpuno krivu ideju što je zapravo predstavljao masovni prosvjed na Tiananmenu 1989. Mnogi će tako potpuno krivo zaključiti kako su kineski studenti htjeli pad socijalizma i tranziciju u zapadnjački kapitalizam - u stvarnosti bilo je potpuno suprotno, studenti su zahtjevali od Komunističke partije da pruži otpor prema ulasku kapitalizma u Kinu. No, 1989. već je bilo kasno i pobuna studenata je ugušena brutalno i u krvi. Kapitalizam je ušao u Kinu već dolaskom Deng Xiaopinga na vlast 1982. Od tada se koristi floskula "socijalizam s kineskim karakteristikama", u stvarnosti to je "kapitalizam s kineskim karakteristikama".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
