Noruz označava prvi dan proljeća i početak godine prema iranskom kalendaru, najčešće 21. ožujka, odnosno dan ranije ili kasnije. Obilježavanje Noruza datira prije islamskog razdoblja, a korijene vuče iz doba antičkog Irana. Naziv Noruz prvi se put spominje u perzijskim zapisima u 2. stoljeću p. n. e., no obilježavan je još u doba vladavine iranske dinastije Ahemenida (648.-330. pr. Kr.). Danas Noruz predstavlja jedini preostali praznik iz drevnih vremena i službeni je početak Nove godine.
Posljednih pet godina Iran je inicirao susrete na vrhu državnih poglavara svih zemalja koje slave Noruz. Posebno je zapažen bio susret prošle godine u Kabulu. Afganistanski domaćin organizirao je rastrošnu svečanost, zbog čega je proslava bila propitivana od stranke međunarodne javnosti. Iranski predsjednik Hasan Rohani tom je prilikom izjavio kako je Noruz elegantna baština starih vremena i dobra prilika za političku uniju među zemljama. Na tom skupu bili su predsjednici Afganistana, Azerbajdžana, Irana, Kazahstana, Tadžikistana i Pakistana. Nouruz se u raznim inačicama slavi još u Albaniji, Makedoniji, Indiji, Kirgistanu, Turskoj i Turkmenistanu.
Opća skupština UN-a proglasila je 2010. Međunarodni dan Noruza, koji je na Listi nematerijalne baštine čovječanstva uvršten 2009., kao kulturna tradicija koje se drže mnogobrojni narodi. Noruz je prvi dan proljeća i obnove prirode, te promiče vrijednosti mira i solidarnosti među generacijama, obitelji i susjedima. Time doprinosi kulturnoj raznolikosti i prijateljstvu među narodima i različitim zajednicama. Ovakvo priznanje Noruza daje odličan početak za trajniju kulturno-političku diplomaciju u kojoj Iran prednjači.
Danas Noruz slavi više od 300 milijuna ljudi godišnje, koji 21.ožujka obilježavaju proljetnu ravnodnevicu. Radi se o blagdanu koji se obilježava svečanostima najmanje tri tisuće godina. Nouruz je tradicionalno poruka mira, prijateljstva, brige za čovječanstvo i divljenja prirodi, ali je za narode koji ga obilježavaju ujedno i prilika za promišljanje, nove početke i popravljanje loših stvari. Kao takav, Noruz ima duhovnu poruku čovječanstvu a Iranci su posebice ponosni što baštine mogućnost približavanja svakom narodu. Noruz je ujedno jako obilježje bogate iranske civilizacije, osnovica nacionalnih osobina i povijesti.
Ovaj praznik njeguje pojedine stare običaje poput sadnje novogodišnjeg zelenila, čišćenja kuće, kupovine poklona, Suri srijede, pripremanja sofre haft sin - novogodišnjeg blagdanskog stola koji se sastoji od iznošenja sedam predmeta koji počinju slovom 's' prvog dana Nove godine, uzajamnog posjećivanja i darivanja, objedovanja slatkiša i voća te sizdah be dar-13. dan Nove godine, dan kada se smanjuju razlike u društvu, obnavljaju odnosi s prijateljima i susjedima. Pravi cilj ovih radosnih dana jest ponovno otkrivanje izvornog stanja čistoće i jednakosti. Praznik koji se spominje i slavi od najdavnijih vremena do danas, oduvijek je bio najvažniji vjerski i nacionalni praznik Iranaca.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
