Japanski car Akihito je šokirao japansku javnost kada je prošlog tjedna u video poruci narodu naglasio da će zamoliti japanski parlament da razmisli o mogućnosti njegove buduće abdikacije. Car je u govoru izrazio zabrinutost zbog svoje poodmakle dobi koja utječe na izvedbu svojih javnih dužnosti. Car Akihito ima 82 godine te je dugi niz godina izbjegavao raspravu o carskom sustavu nasljeđivanja, koji ne dozvoljava caru abdikaciju prije svoje smrti. U svom govoru nije ni napomenuo taj sustav, već je govorio o svom zdravlju.
Car je nedavno imao dvije operacije zbog čega osjeća manjak fizičke snage i zabrinut je za buduće izvršavanje dužnosti kao predstavnika Japana. U govoru je rekao kako smatra da nije moguće više da putuje zemljom i dijeli sreću i tugu s Japancima. Tako je Akihito došao do ruba ustavne krize, pošto japanski ustav striktno zabranjuje caru abdikaciju, ali također ulaženje u bilo kakve političke aktivnosti. Svaka revizija carskog sustava smatra se politički osjetljivim. Stoga car nije dao nikakvu specifičnu ideju o rješenju svog stanja. Samo je napomenuo da će Carska obitelj nastaviti odražavati dugu povijest japanskih careva te nastaviti biti s narodom u sva vremena i zajedno s narodom graditi budućnost zemlje. Premijer Shinzo Abe je nakon video poruke rekao da ozbiljno shvaća obraćanje cara naciji te da se treba upitati kako valja pomoći Akihitu.
Ako bi car htio abdicirati, potrebno je revidirati Zakon o carskom domaćinstvu, ali bi svaka promjena zakona o caru neodgodivo vodila kontroverzama u društvu. Ispitivanje javnog mnijenja pokazuje da je 85,7 posto Japanaca složno da se legalizira abdikacija, ali mnogi desno orijentirani nacionalistički političari i intelektualci se opiru ovakvom rješenju, jer smatraju da bi takav potez nanio štetu stabilnosti carskog sustava u dugoročnom razdoblju. Oni ukazuju da se iskoristi članak 16 carskog zakona, prema kojemu član carske obitelji može biti regent za neke carske obveze ukoliko je car bolestan ili je doživio nezgodu. Car se s time očito ne slaže, jer je u izjavi naglasio da i u tom slučaju car ostaje carem do kraja života, čak i ako nije sposoban u potpunosti izvršiti svoje dužnosti kao car.
Japanska će vlada sada napraviti odbor stručnjaka i intelektualaca upoznatih s pravilima i tradicijama carskog dvora. Potom bi japanski parlament (Diet) trebao postići konsenzus i predložiti reviziju Zakona o carskom kućanstvu, no sve to može trajati godinama. Zakon je napravljen tako da stabilizira status cara, te stoga on ne može abdicirati, već služi do svoje smrti kada prijestolonasljednik automatski postaje novim carem. Premijer Junichiro Koizumi je 2005. okupio panel intelektualaca kojim se predložila revizija da najstarije dijete cara bude prijestolonasljednik, bez obzira na spol. Naime, prema sadašnjem zakonu, samo muškarci mogu naslijediti Tron Krizantema, jedno od imena carskog prijestolja. Prema ispitivanjima javnog mnijenja tada, između 70 i 80 posto nacije podržalo je zaključke ovog panela, ali su se opet pobunili konzervativci. Pitanje spola nije određeno feminističkim stavom, već činjenicom da carska obitelj ima povijesni problem s manjkom muške djece.
Sve to ukazuje da bi u javnosti veću ulogu mogao dobiti Akihitov sin, 56-godišnji princ Naruhito. Ako Diet odluči da je abdikacija dobro rješenje trenutačne situacije (čemu se navodno premijer Abe opire) onda bi vrlo skoro Naruhito mogao postati sljedećim japanskim carem. Za japanskog premijera ovo pitanje dolazi u najgorem trenutku. Njegova Liberalno-demokratska stranka Japana je prošlog mjeseca dobila značajan broj glasova u Domu vijećnika, gornjem domu japanskog parlamenta, ali i dalje Abe ima snažnih problema sa zakonodavno jačim donjim domom gdje je već nekoliko puta odgodio raspravu o dugoročnom povećanju poreza, te se ne usudi krenuti s fiskalnim i monetarnim poticajima za posrnulu japansku ekonomiju. Uz sve to, Abe i dalje promišlja o reviziji japanskog pacifističkog ustava amandmanom na članak 9, koji slavno brani stajaćoj japanskoj vojsci da krene u rat ili da šalje vojsku van zemlje.
Sada je u središte pozornosti došla careva molba, koja može promijeniti standarde najstarije kontinuirane nasljedne monarhije na svijetu, odnosno tri milenija starog Krizanteminog prijestolja. Tradicionalno je tron imao moralnu i duhovnu moć, a manje pravu političku moć donošenja odluka. Takvo je stanje započelo u doba šogunata Tokugawa, a posebno se i ustavno učvrstilo nakon Drugog svjetskog rata kada su Sjedinjene američke države i njezini saveznici rehabilitirali carsku instituciju, te postavili cara Hirohita na čelo. On je vladao od 1926. do 1989., čime je bio velika poveznica između predratnog i poslijeratnog Japana. Tada je Hirohito javno priznao da car zapravo nije bog. Akihitova žena Michiko je prva neplemkinja koja je carica, te se monarhija nastojala približiti japanskom narodu. Posebno je Naruhito ukazao da bi prekinuo snažnu formalnost koja okružuje japansku carsku obitelj.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
