Cijene plina u Europi skočile su za ogromnih 30% u svega dva dana, odnosno nakon što je Rusija najavila nove rezove u isporukama. Cijene su tako danas čak 10 puta veće od prosječnih cijena plina između 2010. i 2020. godine.
Nagli rast cijena traje od početka tjedna, nakon što je ruski Gazprom objavio da će se isporuke putem plinovoda Sjeverni tok 1 još dvostruko smanjiti od već smanjenog kapaciteta. Od jučer to iznosi svega jednu petinu punog kapaciteta ovog plinovoda, ključnog za opskrbu Europe, svakako uključujući i najveću ekonomiju EU-a, Njemačku, s kojom se plinovod spaja preko Baltičkog mora.
Iako se znalo da bi Rusija mogla dodatno smanjiti isporuke mnogi nisu očekivali da će cijena plina ovoliko skočiti. James Huckstepp iz organizacije Emea gas analytics komentirao je situaciju u razgovoru za Financial Times ističući: "Svi na tržištu očekivali su da će Rusija smanjiti volumen, no tržište nije očekivalo da će dotok plina pasti ovako brzo".
No, pomalo je čudno reći da tržište nije očekivalo ovo ako se uzme da se prije svega tjedan dana spekuliralo kako Rusija možda uopće ni neće više pokretati isporuku plina kroz Sjeverni tok 1 nakon što završe 10-dnevni radovi u sklopu godišnjeg održavanja. Sudeći po ovim reakcijama tržišta izgleda da mnogi u Europi još uvijek s poprilično velikom, a možda i neopravdanom dozom optimizma promatraju ruske reakcije. Taj optimizam, čini se, svodi se samo na percepciju da Rusija neće htjeti gubiti novac kroz kažnjavanje Europe prekidom isporuke, ali to je možda poprilično promašena percepcija, naročito ako Moskva ozbiljno stoji iza zadnjih političkih komentara o "početku nove geopolitičke ere" jer to sugerira da je spremna žrtvovati se za to, možda i u većoj mjeri od gubitka profita od plinske prodaje.
Bitno je spomenuti kako nagli rast cijene plina dolazi u trenutku dok je EU usvojila poprilično razvodnjeni plan smanjenja potrošenje plina za 15% tijekom nadolazeće zime. Da bi plan uopće bio usvojen bilo je potrebno nizu zemalja dati izuzeće, a barem jedna, Mađarska, otvoreno se protivi bilo kakvim restrikcijama. To je očekivano imajući u vidu da se Budimpešta sve više udaljava od tzv. europskog jedinstva, a njihov ministar vanjskih poslova neki dan je bio u Moskvi te je tamo dogovarao čak i povećanu isporuku ruskog plina prema Mađarskoj.
Ovaj sraz na kraju će se svesti na to tko je spreman više se žrtvovati, Rusija ili EU, a činjenica da EU nije bila u stanju dogovoriti se oko striktnog plana kojime bi se poprilično smanjila potrošnja plina pokazuje da će EU teško voditi borbu s takvim pravilima. Ali možda striktni plan nije ni moguć, oko čega će se složiti više članica. U tom slučaju ispada da ćemo ponovno, kad zagusti, imati situaciju da se svaka članica "snalazi sama za sebe", baš kao što smo imali slučaj i na početku pandemije Covid-19 kad je trajala velika pomama za maskama, respiratorima i raznom medicinskom opremom. Jasno, ova energetska kriza mogla bi se pokazati još i opasnijom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
