Pojedina medijska izvješća govore da su katarski dužnosnici zamolili neke Hamasove čelnike da napuste teritorij emirata nakon što su neka njihova imena našla mjesto na listi izraelskih obavještajnih istraga i za koje se sumnjiči da su bili uključeni u oružane napade protiv Izraela. Iako katarska vlada nije potvrdila tu vijest, drugi govore da je Katar izrazio žaljenje što mora izvršiti taj korak na pritisak stranih sila, te da sami nisu identificirali potencijalne Hamasove osumnjičenike. Sam pokret Hamas još uvijek šuti o većini tih optužbi. Tek nakon nekoliko dana je Hamasov glasnogovornik Hosam Badran rekao da su ta izvješća napravljena s ciljem uništenja imidža pokreta i za utjecaj na međunarodne događaje oko Katara. Badran je inače stanovnik Katara i nekadašnji vojni dužnosnik u Hamasu, a sada je dio novog vodstva ovog pokreta, izabranog početkom svibnja. Badran koristi svaku priliku da iskaže zahvalnost Hamasa Kataru i katarskog potpori palestinskom narodu, a posebice u obnovi Gaze i stalnom podupiranju palestinskih ciljeva.
Stoga nije jasno da li je doista došlo do situacije u kojoj se iz Katara mora iseliti Saleh al-Aruri, član Hamasovog političkog ureda i Hamasov vojni vođa koji je zbog izraelskog pritiska već morao napustiti Tursku u kolovozu 2015. Osim njega se spominje i Musa Dudin, Hamasov dužnosnik koji se brine o zatočenicima i također viši Hamasov vojni zapovjednik kojega je Izrael pustio iz zatvora prilikom razmjene zatvorenika 2011. Navodno je još šestorica Hamasovih dužnosnica napustilo Katar i sklonilo se u Libanon, Maleziju i Tursku nakon što su katarske vlasti zatražile njihov odlazak. Turska je u tom smislu dala snažnu potporu Dohi.
Uza sve to, Katar i dalje nema namjeru klasificirati Hamas kao terorističku skupinu, a Hamas neće stvarati probleme u Dohi ako će morati iseliti iz emirata prije svega zato što ima alternativu odlaska u druge države. Iako je Hamas u krizi, pokret nije ostavljen sam. Ali u ovom konkretnom slučaju ocrtava se cijela rasprava o Kataru i neočekivanoj odluci Saudijske Arabije, Egipta, Ujedinjenih arapskih emirata i Bahreina za blokadu Katara i prekid diplomatskih odnosa zbog navodne katarske potpore terorističkim organizacijama. Iako ove države nisu spomenule Hamas, cjelokupna odluka dolazi nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa regiji prilikom čega je optužio Hamas kao teroristički pokret.
Palestinska samouprava nije službeno komentirala tu izjavu. Ipak, iz Fataha, koji je politički rival Hamasu u palestinskim stranačkim krugovima, dolaze poruke da je Katar uvijek podržavao Hamas na štetu palestinskog nacionalnog projekta. Svaki puta kada su Fatah i Hamas bili blizu obnove odnosa, Katar je ušao u međusobne pregovore i savjetovao čvrstu ruku u Pojasu Gaze uz pružanje financijske podrške Hamasovoj vlasti u Gazi. U mogućnosti da Hamas mora napustiti Katar, Fatah vidi priliku za istinsku obnovu dobrih odnosa i stvaranje jačeg palestinskog saveza. Katar i dalje hvali Hamas te službeno daje podršku palestinskom narodnooslobodilačkom pokretu protiv izraelske okupacije. Ali, očito je Doha morala popustiti pred tolikom navalom susjeda i velikih sila. Naravno, u Izraelu su s oduševljenjem dočekali tu, još uvijek neformalnu, odluku. Bivša ministrica vanjskih poslova Tzipi Livni je rekla da se radi o vrlo pozitivnom koraku jer se Hamasu ne smije davati legitimnost, dok je vođa izraelske oporbe Isaac Herzog nazvao ovaj potez izvanrednom regionalnom mogućnošću napredovanja prema miru i stabilnosti.
Te izraelske nade mogle bi ipak biti kratkotrajne. Katar nema namjeru napuštanja Hamasa, jer se radi o zemlji čija vanjskopolitička vizija jasno preferira islamističke pokrete. Hamasovo prisustvo u bilo kojoj arapskoj zemlji povećava poziciju i ulogu te države. Nikome na Arabijskom poluotoku nije stalo (ili barem ne bi trebalo) da Katar naprasno prekine gostoprimstvo Hamasu, jer se pokret može preko noći naći u Iranu i u Maleziji, povećavajući moć tih dviju država unutar islamskog svijeta. Ipak, regionalna kampanja protiv Katara čini se dosta velikom ovog puta, posebice nakon što je Trump u Rijadu stavio Hamas u isti koš s Daešom, Džabhat Fatah al-Šamom i Hezbolahom, na što nitko od arapskih vođa nije reagirao. Zanimljivo je i to da niti jedna od četiri zemlje koje su blokirale Katar nemaju Hamas na listi nedozvoljenih ili terorističkih organizacija. Dapače, Egipat i Saudijska Arabija su u proteklim godinama pojačali veze s Hamasovim političkim uredom i s pojedinim vođama pokreta. Očito je da se Bliski istok temeljito promijenio nakon posjeta Trumpa Saudijskoj Arabiji i Izraelu.
U taktikama zavaravanja ne treba odbaciti niti američko pojačavanje djelovanja na Levantu. Tako su SAD napale konvoj sirijskih snaga u vrlo osjetljivom području gdje se dodiruju Sirija, Irak i Jordan. Dogodilo se to u isto vrijeme kada su se razvili za Katar nepovoljni događaji u Perzijskom zaljevu, a radi se o drugom američkom napadu u istoj regiji u dva tjedna. Iako nije previše medijske pažnje bilo upereno prema tom činu, on predstavlja veliku promjenu i dolazak agresivne američke politike na Bliskom istoku. Time su Rusima pokazali da nemaju namjeru omogućiti stvaranje 'šijitskog luka' koji bi dominirao važnim pograničnim područjem između tri zemlje. Kao da Amerikanci namjeravaju blokirati stvaranje kontinuirano šijitskog naseljenog područja od Sredozemlja do Perzijskog zaljeva i Irana. Osnova takve američke politike je jordanska stabilnost, širenje izraelskih interesa i slušanje saudijskih strahova od Irana.
Trumpov ples s mačevima najava je promjene američke strategije na Bliskom istoku. Nakon što se predsjednik Barack Obama upustio u suradnju s Iranom i od šijita stvorio bolju sliku na Zapadu, Trump ide drugim smjerom. On je zapravo prihvatio sve što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu zamjerao Obami, a ponajviše ideju da je Iran središte zla i izvor regionalnog terorizma. Iako je svima jasno da je regionalni terorizam financiran kod prijatelja zapadnog svijeta i 'oličenja demokracije' u Rijadu. Nakon što su postali sigurni da je to Trumpova politika, čelnici u Kairu, Amanu, Rijadu, Abu Dabiju i drugdje odlučili su djelovati i razriješiti trajan spor s Katarom. Ne treba zaboraviti da Egipat smatra kako je katarska televizija al Jazeera bila važnim i izravnim izvorom revolucije koja je srušila egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka i dovela na vlast Muslimansko bratstvo. Pri tome je poznato da Katar i te kako podupire Muslimansko bratstvo što posebno nervira druge petromonarhije. Sada su oni pronašli način kako riješiti to nepoželjno stanje.
U saudijskom zahtjevu da se Katar riješi Hamasa otkriva se i dugo skriveno, ali jasno prisutno klupko i suradnja Izraela i Saudijske Arabije. U Izraelu gledaju na cjelokupnu stvar kao unutarmuslimansku poteškoću. Hamas se našao u krivom društvu, barem ako gledamo iz perspektive Kaira i Rijada. To krivo društvo sastoji se od Muslimanskog bratstva, Turske, ali i drugih sunitskih militantnih skupina i terorističkih organizacija. Posljednjih nekoliko godina Doha je bila dijelom oba kruga. S jedne strane je Katar sudjelovao u radu Vijeća za zaljevsku suradnju (GCC), koordinirao pozicije i održavao široke odnose sa susjednim zemljama među kojima i dijeljenje obavještajnih podataka. S druge strane, Katar je najveći fond Muslimanskom bratstvu širom svijeta, najvažniji financijer Hamasa u Gazi, te propituje stavove i politike na Bliskom istoku preko al-Jazeere. Ostale arapske sunitske zemlje žele kraj takvog igranja za dvije ekipe.
Hamas, koji je bliski pokret Muslimanskom bratstvu, sada se boji da će morati platiti cijenu ako Katar vrati svoju poziciju u skladu s drugim članicama GCC-a. Saudijci i Emirati djeluju pod pretpostavkom da moraju izgraditi moćnu osovinu u GCC-u kako bi se spriječilo iransko širenje i turska djelotvornost. Izgradnja takve osovine zahtijeva suradnju s Izraelom, jer bez izraelske i egipatske pomoći, ne mogu se zaustaviti Iran i Turska.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
