Grandiozni i kontroverzni Majanski vlak - probijanje 1500 kilometara kroz drevne džungle Meksika za 20 milijardi USD

Meksički predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador predstavio je od početka mandata brojne planove i projekte, no jedan se naročito ističe, a to je gigantski željeznički projekt pod nazivom Majanski vlak. Danas je pak u razgovoru za medije poručio kako bi projekt mogao koštati i do 20 milijardi USD.

O čemu je riječ? Trebao bi to biti primarno turistički željeznički projekt koji bi se protezao na dionici puta dugoj gotovo 1500 kilometara, odnosno oko poluotoka Yucatan. Cilj bi, između ostalog, bio i potaknuti ekonomski razvoj siromašnog meksičkog juga.

No, iako je rijec o gigantskom i fascinantnom projektu isti ima i svoje kritičare koji navode kako se pokreće bez razmišljanja koliki će imati utjecaj na okoliš.

Ali predsjednik Obrador poručuje kako će se izgradnja nastaviti bez obzira na pravne i druge prepreke i to zato što je njegova Vlada projekt Majanski vlak sad proglasila pitanjem nacionalne sigurnosti.

Izgradnja je već započela prije više od dvije godine, u lipnju 2020., a procjenjuje se da će cijeli projekt biti kompletiran do kraja 2023. godine.

Ovaj dugačak željeznički put započinje u Palenqueu. Riječ je o majanskom gradu-državi koji je postojao na jugu Meksika do osmog stoljeća Nove ere, u današnjoj regiji Chiapas. Grad je negdje u 8. stoljeću jednostavno napušten te ga je "preuzela" džungla. Baš zbog toga danas je vrlo važno mjesto koje nam otkriva tajne majanske civilizacije.

Ne može se točno reći zašto su Maje napustile ovaj, ali i druge gradove. Neki smatraju da su se suočili s problemima kao što su bile suše, ili možda ratovi, prekomjerna populacija... A možda je više uzroka dovelo do toga. No, kad su španjolski osvajači stigli po prvi puta ovdje sam grad su pronašli duboko u džungli koja ga je prekrivala.

Majanski vlak kretat će s ovog fascinantnog mjesta te od tamo sjeveroistočno prema Cancunu, gradu koji je poznato meksičko turističko odmaralište u regiji Quintana Roo. Do tamo bi vlak stizao putem dvije rute koje bi okružile poluotok Yucatan. Cilj samog projekta je povezati poznate turističke destinacije na karipskoj obali s manje poznatim lokacijama u meksičkoj unutrašnjosti, uključujući svakako i drevne majanske gradove i mjesta po kojima je projekt i dobio ime.

Projekt Majanski vlak najavio je predsjednik Obrador još u rujnu 2018. nakon pobjede na izborima. Prvo je predlagao dosta manju dionicu od "samo" 900 kilometara. Kasnije je inicijalnu ideju znatno proširio.

Inače nije Obrador prvi meksički predsjednik koji je predlagao izgradnju sličnih ruta s brzim vlakovima, no sve prethodne administracije bile su neuspješne u osiguravanju financija.

Ruta kojom bi prolazio Majanski vlak:

A hoće li Obrador biti uspješan tamo gdje drugi nisu? Vrijeme će pokazati, no uspjeh svakako nije zagarantiran. Opozicija već vrši veliki pritisak na njega tvrdeći kako je riječ o megalomanskom projektu na kojem Obrador samo želi skupiti političke bodove, slično kao što je ranije najavljivao izgradnju velikog novog aerodroma u glavnom gradu Mexico City, no od toga se odustalo. Nadalje, Zapatistička armija nacionalnog oslobođenja (EZLN), političko-vojna organizacija koja kontrolira znatan dio južne meksičke pokrajine Chiapas, već je poručila da će pružiti otpor ovom projektu.

Suočen s opozicijom Obrador je 2019. odlučio održati referendum po pitanju izgradnje ovog projekta u regijama kroz koje bi Majanski vlak prolazio - Chiapas, Tabasco, Campeche, Yucatan, i Quintana Roo.

Čak 92.3% ih je dalo potporu za ovaj projekt, što zvuči uistinu premoćno, ali postoji problem - referendumu se odazvalo svega 100,940 osoba od ukupno 3.536,000 njih s pravom glasa koji žive na ovom području.

Referendum je kritiziran i od strane Ureda UN-ovog visokog predstavnika za ljudska prava. Navodi se kako su se glasačima predstavljale isključivo pozitivne strane ovog projekta. Ali zašto je izlaznost bila tako niska? Iz UN-a poručuju kako većina glasača na ovom prostoru jednostavno nije imala mogućnost dolaska do grada gdje bi mogli glasati. Nadalje, sugerira se da su glasali većinom državni zaposlenici.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.